Bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost SAD Džon Bolton, koji je tu funkciju obavljao tokom prvog predsjedničkog mandata Donalda Trampa, ne očekuje velike promjene američke politike prema Bosni i Hercegovini. U intervjuu za Fenu ocijenio je da bi Vašington mogao zadržati dosadašnji pristup, ali je upozorio da takav kontinuitet ne mora nužno biti dobra vijest.
Bolton je napustio funkciju zbog neslaganja sa Trampom oko spoljnopolitičkih pitanja, a nakon odlaska iz Bijele kuće postao je jedan od njegovih glasnijih kritičara. Nedavno se našao i u središtu sudskog postupka koji je, prema ocjenama njegovih kritičara Trampove administracije, mogao imati političku pozadinu.
Njegove izjave ponovo su otvorile pitanje kakav odnos Republika Srpska može očekivati od američke administracije i da li bi u narednom periodu moglo doći do promjene politike prema Miloradu Dodiku.
Ko je Džon Bolton i kakve stavove zastupa?
Bolton pripada tradicionalnom republikanskom, izrazito konzervativnom krilu koje zagovara odlučniji pristup američkoj spoljnoj politici i snažno oslanjanje na vojnu moć SAD.
Poznat je po izrazito kritičkom stavu prema Iranu, podršci Izraelu kao važnom američkom savezniku i zalaganju za snažnu ulogu NATO-a.
Njegovi stavovi o Balkanu takođe su bili usmjereni prvenstveno na suzbijanje ruskog uticaja i jačanje zapadnog prisustva u regionu.
Bolton je 2018. godine podržao mogućnost teritorijalnog razgraničenja između Srba i Albanaca, odnosno promjene granica u okviru sporazuma Beograda i Prištine. Takva ideja podrazumijevala je mogućnost teritorijalnih korekcija, uključujući razmjenu područja.
Ipak, njegove tadašnje izjave ne treba tumačiti kao dokaz prosrpske političke orijentacije. Njegov pristup bio je prije svega zasnovan na procjeni da bi rješavanje kosovskog pitanja moglo smanjiti ruski uticaj u Srbiji i ubrzati evroatlantske integracije regiona.
Danas je Bolton uticajan u dijelu konzervativnih krugova koji se protive Trampovoj politici, ali više nema neposrednu ulogu u donošenju odluka američke administracije.
Kontinuitet američke politike prema BiH
U intervjuu za Fenu Bolton je ocijenio da je nastavak dosadašnje američke politike prema BiH najvjerovatniji scenario. Istovremeno je kritikovao Trampovu administraciju zbog, kako smatra, nedovoljne pažnje posvećene stabilnosti Balkana.
Posebno je ukazao na širi geopolitički kontekst, uključujući rusku agresiju na Ukrajinu, neriješena pitanja nastala raspadom bivše Jugoslavije i ruski uticaj u regionu.
Govoreći o odnosu Vašingtona prema rukovodstvu Republike Srpske i mogućnosti novih sankcija, Bolton je podsjetio da američka politika još od raspada Jugoslavije polazi od stava da je stabilnost BiH važna za stabilnost cijelog Balkana.
Njegova procjena ukazuje na to da ne očekuje napuštanje tog strateškog pristupa, bez obzira na promjene u političkom raspoloženju u Vašingtonu.
U tom kontekstu, ukidanje ranije uvedenih sankcija Miloradu Dodiku ne mora automatski značiti i promjenu dugoročnih američkih stavova o teritorijalnom integritetu BiH i političkoj stabilnosti zemlje.
Zašto promjene u Kongresu ne znače automatski i zaokret prema BiH?
Jedan od važnih elemenata američke političke situacije jeste odnos između Bijele kuće i Kongresa.
Tramp, kao predsjednik, ima značajna izvršna ovlaštenja u oblasti spoljne politike, pa promjene odnosa snaga u Kongresu same po sebi ne znače automatsku promjenu spoljnopolitičkog kursa.
Ipak, politički odnosi u Kongresu mogu uticati na potvrđivanje ambasadora i drugih visokih zvaničnika, kao i na odobravanje sredstava za pojedine spoljnopolitičke programe i inicijative.
Zbog toga bi eventualna politička blokada mogla otežati sprovođenje pojedinih američkih planova u inostranstvu, čak i kada predsjednik zadrži kontrolu nad osnovnim spoljnopolitičkim prioritetima.
Bolton je ukazao i na to da će američku političku scenu obilježiti borba oko unutrašnjih pitanja, poput životnih troškova, ali i važnih međunarodnih tema, uključujući Iran i sukob u Gazi.
Šta bi američki pristup mogao značiti za Republiku Srpsku?
Za Republiku Srpsku posebno je važno pitanje da li će Vašington u narednom periodu biti spreman na značajnije političke ustupke njenom rukovodstvu.
Boltonove izjave ne ukazuju na takvu mogućnost. Naprotiv, njegova procjena sugeriše da bi američka administracija mogla nastaviti da insistira na dosadašnjim principima kada je riječ o teritorijalnom integritetu BiH i stabilnosti regiona.
To ne isključuje nastavak kontakata i saradnje sa institucijama i političkim predstavnicima Republike Srpske, posebno kada je riječ o ekonomskim projektima i pitanjima od zajedničkog interesa.
Međutim, eventualna ekonomska saradnja ne mora nužno značiti i spremnost Vašingtona da mijenja svoje političke stavove o ustavnom uređenju BiH.
Upravo će odnos između ekonomskih interesa i političkih razlika biti jedan od važnih pokazatelja budućih odnosa američke administracije i rukovodstva Republike Srpske.