Rusija je još 2014. uzela ili, po nacionalističkom viđenju koje
Vladimir Putin i njegov režim brižljivo njeguju, vratila svoje. Sve su
formalizirali referendumom o odcjepljenju i pripajanju, ne obazirući se
puno na ukrajinski ustav, teritorijalni integritet koji su sami
garantirali Budimpeštanskim sporazumom 1994. i međunarodno pravo koje su
grubo prekršili.
Nelojalne Ukrajince su protjerali ili pozatvarali, a ovaj poluotok,
kako se često hvale, postao je “nepotopivi nosač aviona”, sa strateškom
pomorskom bazom u Sevastopolju kao sjedištem ruske Crnomorske flote. U
invaziji na Ukrajinu, koju su pokrenuli 24. veljače, Krim je bio
strateški neprocjenjivo zaleđe za zračne, pomorske i kopnene napade te
logistiku.
Da će Krim ostati de facto ruski, bez obzira na međunarodno
nepriznavanje i prkosnu retoriku Kijeva, činilo se kao gotova stvar.
Štoviše, poluotok koji i dalje formalno pripada Ukrajini bio je
praktički jedina regija te zemlje u kojoj se rat nije osjećao.
Dok su ruske rakete i granate padale od Odese do Harkiva, a
ukrajinske po okupiranom teritoriju u Donbasu i Hersonu, na Krim su, kao
i dosad, bezbrižno dolazili ruski turisti kako bi uživali u suncu i
Crnom moru.
Ruska vojska se u bazama na Krimu osjećala neranjivo, udaljena
stotinama kilometara od fronte, čak i kad su ukrajinske snage uz pomoć
zapadnih haubica i raketnih sustava HIMARS počele sustavno uništavati ruske vojne baze, stožere i skladišta u Donbasu i drugdje, uz istovremeno djelovanje ukrajinskih partizana iza neprijateljskih linija.
Krim je dugo bio sigurna zona za Ruse. Više nije
Čak su i u samoj Rusiji češće izbijali misteriozni požari i
eksplozije nego na Krimu. Ipak, ruska crnomorska flota ni onda nije bila
sigurna, što je zorno pokazalo ukrajinsko potapanje zapovjednog broda
Moskva u travnju, a potom i istjerivanje ruskog kontingenta sa Zmijskog
otoka krajem lipnja. Veći dio ruske crnomorske flote, prema ukrajinskim
tvrdnjama, morao se prebaciti iz Sevastopolja u Novorosijsk na drugoj
obali Crnog mora, dalje od ukrajinskih Neptuna i drugih protubrodskih
projektila.
A onda je prošli utorak Krim potresao niz dramatičnih eksplozija u zračnoj bazi Saki blizu grada Novofedorivke.
Nakon početne šutnje obiju strana o očitom napadu, dužnosnik ruskog
ministarstva obrane je eksplozije neuvjerljivo pripisao “kršenju
protupožarnih mjera” u zračnoj bazi. Visoki ukrajinski dužnosnik je pak
za Sky News otkrio da iza napada stoje ukrajinske specijalne snage koje
djeluju na okupiranom području. Ipak, neki su analitičari i dalje
skeptični i vjeruju da uništenje prije odgovara raketnim udarima nego
podmetnutom eksplozivu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Eksplozije su u svakom slučaju izazvale paniku među većinski ruskim
civilnim stanovništvom na Krimu i natjerale turiste s krimskih plaža,
ako ne u bijeg, onda svakako u raniji povratak s ljetovanja od
predviđenog.
Uništeno najmanje osam aviona u ruskoj zračnoj bazi
I dok je Rusija tvrdila da nije pretrpjela gubitke ni u avionima ni u
ljudstvu – iako su regionalne vlasti na Krimu objavile da je jedna
osoba poginula, a 12 ih je bilo ozlijeđeno – ukrajinska vojska je
objavila procjenu o devet uništenih aviona i više uništenih zgrada, što
potkrepljuju i satelitske i videosnimke baze nakon napada.
Britansko ministarstvo obrane iznijelo je neznatno skromniju procjenu
gubitka od osam borbenih višenamjenskih aviona Su-24 i Su-30. Neki
vojni analitičari, s druge strane, procjenjuju da su Rusi izgubili i do
20 aviona u napadu.
“Ne želim napustiti Krim. Ovdje je tako lijepo. Navikla sam se biti
ovdje, bilo je kao da smo kod kuće. Sve je bilo tako lijepo”, rekla je
kroz suze jedna Ruskinja koja je sa svojom obitelji pobjegla s Krima.
Jučerašnju eksploziju skladišta streljiva, kao i obližnje željezničke
pruge i električne trafostanice kod mjesta Džankoj na Krimu, u
međuvremenu su potvrdili i ruski i ukrajinski dužnosnici. Rusko
ministarstvo obrane pripisalo je eksploziju “terorističkoj” sabotaži,
tvrdeći da nije bilo teže ozlijeđenih, bez ikakvih dodatnih detalja.
“Demilitarizacija na djelu”, narugao se Rusima i njihovoj floskuli o
demilitarizaciji Ukrajine Mihajlo Podoljak, savjetnik Zelenskog. “Ovaj
vatromet znači da se Krim vraća Ukrajini”, bio je još izravniji Serhij
Bratčuk, glasnogovornik vojne uprave regije Odesa.
Ruski mediji također su izvijestili da su se eksplozije čule i te da
se stup dima vidio iznad zračne baze Gvardejskoje u središnjem dijelu
Krima.
“U Džankoju i Gvardejskoju nalaze se dva najvažnija ruska vojna
aerodroma na Krimu. Džankoj je također ključno cestovno i željezničko
čvorište koje ima važnu ulogu pri opskrbi ruskih operacija na području
južne Ukrajine”, komentiralo je britansko ministarstvo obrane u svom
dnevnom obavještajnom izvješću na Twitteru.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
“Još nisu poznati uzrok ovih incidenata i razmjer štete, no rusko
zapovjedništvo vrlo vjerojatno sve više brine očito smanjenje sigurnosti
diljem Krima, koji funkcionira kao pozadinsko područje za okupaciju”,
zaključuju Britanci.
I jučer uništen veći broj ruskih aviona u drugoj bazi?
Savjetnik ukrajinskog ministarstva unutarnjih poslova Anton
Geraščenko sugerirao je da je u bazi u Gvardejskoju također uništen
velik broj borbenih aviona, objavljujući satelitsku snimku prije
eksplozije i podatak o čak 24 aviona na pisti.
General-bojnik Dmitro Marčenko je u intervjuu za BBC prošlog tjedna, nakon uspješnog napada na zračnu bazu Saki, najavio da će regija Herson biti “100 posto” oslobođena te da bi “sljedećeg proljeća mogli proslaviti pobjedu” u ratu s Rusijom.
“Krim je Ukrajina. To je naša zemlja, tamo su naši ljudi koji su
prisiljeni živjeti pod okupacijom. Nitko nije Rusiji dao pravo da dođe
tamo, uzme komad naše zemlje i kaže ‘to je naše’. Oslobodit ćemo Krim,
baš kao što ćemo osloboditi i Herson, Luhansk i Donjeck”, dodao je
samopouzdano.
Dvoje neimenovanih ukrajinskih dužnosnika također je za portal Politico.eu ustvrdilo da eksplozije na Krimu signaliziraju početak protuofenzive na jugu i kritične nove faze rata.
Pa ipak, najave velike ukrajinske protuofenzive na jugu zemlje
slušamo već tjednima. Unatoč određenom napredovanju ukrajinskih snaga na
stotinama kilometara dugoj liniji fronte u Hersonskoj i Zaporiškoj
oblasti, još uvijek ne možemo govoriti o značajnim teritorijalnim
dobicima.
Ukrajinska strategija: Izazivanje kaosa umjesto frontalnog napada?
Podoljak je u intervjuu za Guardian otkrio
da je strategija iza trenutne faze ukrajinske protuofenzive “uništiti
logistiku, opskrbne linije i skladišta streljiva te druge objekte vojne
infrastrukture” kako bi “stvorili kaos unutar njihovih snaga” te da će
biti još takvih udara u sljedeća “dva do tri mjeseca”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dio tih napora su, očito, i raketni udari koji su praktički
onesposobili dva ključna mosta preko rijeke Dnjepar u Hersonskoj oblasti
posljednjih dana, zbog čega ruske snage sad, prema procjenama
britanskih vojnih obavještajaca, ovise o dva pontonska trajektna
prijelaza.
“Dakle, Rusija je na neki način sve naučila da protuofenziva
zahtijeva ogromne količine ljudstva i da ide samo u jednom smjeru.
Ukrajinska protuofenziva izgleda vrlo drugačije. Ne koristimo se
taktikom iz 60-ih i 70-ih prošlog stoljeća”, obrazložio je Podoljak,
kojeg se smatra trećim najmoćnijim čovjekom u Ukrajini.
Međutim, ovo se objašnjenje može shvatiti i kao neizravno priznanje
onoga na što vojni analitičari odavno upozoravaju – da Ukrajina još
uvijek nema ni dovoljno ljudstva ni teškog ofenzivnog naoružanja da bi
mogla realizirati punu protuofenzivu koja bi završila oslobađanjem
Hersona, Melitopolja i drugih okupiranih gradova, a ne katastrofalnim
gubicima.
“U bliskoj budućnosti bit će vrlo akutnih događaja na cijeloj fronti”
Umjesto toga, ukrajinska strategija je očito što više odsjeći ruske
snage, barem one na zapadnoj strani Dnjepra, od glavnine ruskih snaga na
Krimu i drugdje te nanijeti što teže udarce vojnoj infrastrukturi iza
neprijateljskih linija dok obrana okupiranog teritorija ne postane
neodrživa.
Ipak, glasnogovornik ukrajinske obrambene obavještajne službe Andrij
Jusov danas je iznio još jednu, najkonkretniju najavu dosad: “U bliskoj
budućnosti bit će vrlo akutnih događaja na cijeloj fronti. Ne radi se o
vezivanju za bilo kakve datume, međutim, moramo uzeti u obzir faktor
Dana neovisnosti Ukrajine (24. kolovoza).
“Glavna obavještajna uprava već duže vrijeme govori da će kolovoz i
rujan biti izuzetno važna razdoblja za daljnji razvoj događaja na
cijeloj fronti”, dodao je Jusov. U sljedećim danima i tjednima vidjet
ćemo misle li Ukrajinci ovaj put ozbiljno.
Index