Upozoravajući znaci pojavili su se danima prije urušavanja glečera u Nepalu koje je prošle sedmice izazvalo katastrofalne poplave, ali sistemi ranog upozoravanja nisu bili dovoljno razvijeni da pravovremeno zaštite ljude na ugroženom području.
Prema procjeni grupe naučnika HiRISK, koja prati rizike u visokim planinskim područjima Azije, prije katastrofe postojali su određeni „pokazatelji prije događaja“ koji su mogli ukazivati na mogućnost lavine.
Ovi nalazi sada otvaraju pitanje da li je katastrofa mogla biti ranije predviđena i da li je stanovništvo, kao i radnici na terenu, moglo biti pravovremeno upozoreno.
Sistem ranog upozoravanja bio veoma slab
Naučnici navode da je sistem ranog upozoravanja namijenjen građevinskim radnicima bio „veoma slab“, dok na pogođenom području nije postojao poseban sistem za upozoravanje na opasnosti povezane sa glečerima.
To je posebno značajno zbog činjenice da se Himalaji suočavaju sa sve većim rizicima povezanim sa topljenjem glečera i nestabilnošću ledenih masa.
Tri mjeseca prije prošlosedmične katastrofe, stručnjaci iz Kine i Nepala sastali su se u Katmanduu kako bi razgovarali o rizicima od prirodnih katastrofa u pograničnom području.
Na sastanku održanom 27. maja razgovarano je o načinima praćenja i reagovanja na poplave i druge opasnosti.
Učesnici su tada pozvali na zajedničke mjere smanjenja rizika, uključujući popis ledničkih jezera i mapiranje opasnih lokacija.
Međutim, dva nepalska zvaničnika rekla su Rojtersu da nakon sastanka nisu dobili dovoljno informacija od kineske strane o rizicima povezanim sa pokretanjem glečera i nivoima vode.
Himalajima prijete nove katastrofe
Na opasnost od budućih katastrofa upozoravaju i Ujedinjene nacije.
Visoki zvaničnik UN Kani Vignaradža upozorio je da se područje Himalaja suočava sa ozbiljnim rizikom od novih poplava izazvanih promjenama na glečerima.
Posljedice bi mogle biti ogromne, ne samo za infrastrukturu i hidroelektrične sisteme, već i za stanovništvo koje živi uz velike rijeke.
Prema upozorenjima UN, ukoliko se rizici ne budu pravovremeno pratili i ako ne budu uspostavljeni efikasni sistemi ranog upozoravanja, pojedini dijelovi riječnih dolina u kojima žive milioni ljudi mogli bi postati izuzetno opasni za život, pa čak i praktično nenastanjivi.
Katastrofa u Nepalu tako je ponovo pokazala da samo praćenje prirodnih promjena nije dovoljno. Ključno pitanje je da li informacije o mogućoj opasnosti na vrijeme stižu do ljudi koji se nalaze na njenom putu.