Prve preliminarne procjene pokazuju da je tokom ovogodišnje požarne sezone na području Trebinja opožareno oko 100 hektara. Materijalna šteta je velika, ali je još značajnija ekološka posljedica, dok su vatrogasci i druge službe danima vodili bitke na požarnim linijama dugim i po 30 kilometara.
Prema prvim preliminarnim procjenama, na području Trebinja tokom ovogodišnje požarne sezone izgorjelo je oko 100 hektara površina, prenose Nezavisne
Direktor Javne ustanove „Ekologija i bezbjednost“ Stevan Bekan kaže da opožarena područja ne znače nužno i potpuno uništenu prirodu, jer dio biljnog svijeta ima sposobnost regeneracije.
Nije sve što je izgorjelo i potpuno izgubljeno
„Sve što je opožareno nije i potpuno izgubljeno, jer priroda ima neke svoje prirodne mehanizme, pa se dio rastinja kroz koje je požar samo prošao može obnoviti“, kaže Bekan.
Prema njegovim riječima, posebno su značajni slučajevi kada je riječ o prizemnim požarima, nakon kojih postoji mogućnost prirodne regeneracije. Na oporavak utiče i otpornost pojedinih biljnih vrsta na požare.
Ipak, na nekim lokacijama prizori su ostali potpuno crni, što govori o razmjerama požara koji su zahvatili područje Trebinja.
Samo 70 vatrogasaca na desetine kilometara požarne linije
Bekan ističe da je Teritorijalna vatrogasno-spasilačka jedinica Trebinja sa svega oko 70 pripadnika bila suočena sa velikim brojem istovremenih požara.
„Pripadnici Teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice, te naši pripadnici, Civilna zaštita i operativni tim, kao i nekoliko dobrovoljnih vatrogasnih društava i Vatrogasno društvo ‘Lastva’, Civilna zaštita HET-a i njihova mehanizacija – svi smo djelovali kao jedan, čineći nadljudske napore“, navodi Bekan.
Problem je dodatno stvarala činjenica da su pojedine požarne linije bile duge i po 30 kilometara, dok je veliki broj lokaliteta bio teško pristupačan.
Zbog toga je, kako navodi Bekan, bilo gotovo nemoguće očekivati da ograničen broj vatrogasaca istovremeno bude prisutan na svim žarištima.
U pomoć stigle ekipe iz cijele Republike Srpske i BiH
U jednom trenutku procijenjeno je da Trebinju treba dodatnih šest vatrogasnih ekipa.
Pomoć su uputili vatrogasci iz Zvornika, Doboja, Istočnog Sarajeva, Neuma, Čapljine i Bileće, kao i iz Herceg Novog u Crnoj Gori.
Posebno je značajna bila i podrška iz vazduha. Bekan navodi da su u gašenju požara učestvovali helikopteri Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske i Oružanih snaga BiH, kao i air traktor.
„Ova solidarnost pokazala se ključnim momentom u odbrani od požara“, ističe Bekan.
Dodaje da su se, za razliku od nekih ranijih godina, u velikom broju uključivali i mještani nenaseljenih sela kako bi pomogli u odbrani svoje imovine i djedovine.
Vozila stara oko 20 godina, kvarovi dodatno otežavali posao
Vatrogascima je posao dodatno otežavala dotrajala mehanizacija.
Prema Bekanovim riječima, vozila koja se koriste stara su u prosjeku oko 20 godina, a tokom intervencija zabilježeni su brojni kvarovi.
Jedno vozilo „Lada“ se zapalilo, na drugom je stradao motor, dok se jedan „Defender“ prevrnuo. U toj nezgodi, srećom, niko nije povrijeđen.
Pored većih kvarova, bilo je i velikog broja manjih oštećenja i potrošnje opreme – od naprtnjača i čizama do zaštitne odjeće.
U nabavci nova vozila i oprema
Zbog iskustava iz ovogodišnje sezone već su pokrenute nove nabavke.
Prema Bekanovim riječima, Republička uprava Civilne zaštite trebalo bi da Trebinju ustupi dva velika vatrogasna kamiona, dok će Grad Trebinje izdvojiti 350.000 KM za obnovu potrebne opreme.
Planirana je i nabavka novog vozila za JU „Ekologija i bezbjednost“, dok su već raspisani tenderi za naprtnjače i ličnu zaštitnu opremu.
Video-nadzor otkrio požare prije nego što su se proširili
Bekan odbacuje tvrdnje da ranije postavljeni sistem video-nadzora nije dao rezultate.
Kamere postavljene na Leotaru i Humcu omogućavaju praćenje situacije iz operativnog centra, a prema njegovim riječima, više požara je upravo zahvaljujući ovom sistemu otkriveno u ranoj fazi.
„Sistem je pokazao izuzetnu efikasnost, jer se ove kamere mogu pratiti preko našeg centra. Tako, kada se požar uoči, javlja se vatrogascima“, objašnjava Bekan.
Problem, međutim, nastaje kada istovremeno izbije veliki broj požara, posebno na nepristupačnim terenima.
„Potreban nam je helikopter za brzu reakciju“
Bekan smatra da bi Trebinju značajno pomogao helikopter kojim bi se moglo reagovati odmah nakon uočavanja dima, posebno na terenima do kojih kopnene ekipe teško mogu stići.
„Prosto je bilo previše požara koji se teško mogu upratiti, a i nepristupačni su tereni, ljudstva malo i nedovoljno opreme da odu na svako novo žarište. Zato nam je potreban helikopter kojim se odmah može reagovati kada uočimo dim“, kaže Bekan.
Takav sistem, prema njegovim riječima, omogućio bi brzo djelovanje iz vazduha prije nego što se manje žarište pretvori u veliki požar.
Bekan navodi da je, kada je vatra zaprijetila gradskoj deponiji, zajedno sa gradonačelnikom i Štabom za vanredne situacije cijelu noć proveo u komandnoj sobi, prateći situaciju i usmjeravajući aktivnosti na terenu.