Jedan je to od zaključaka velike konferencije u Münchenu na kojoj sudjeluju brojni svjetski vođe koji će se ipak najviše odraziti na Europu, na čijem se teritoriju trenutno vodi žestok rat.
“Rusija dnevno ispali projektila koliko ih Ukrajina proizvede za mjesec dana”
Europske zemlje, koje su umorne zbog višedesetljetne napetosti Hladnog rata početkom devedesetih zapustile vojsku i naoružavanje, sad će opet ozbiljno poraditi na tome.
Estonska premijerka Kaja Kallas također smatra da EU mora žurno proširiti proizvodne kapacitete jer bez streljiva Ukrajina ne može dobiti rat. “Rusija dnevno ispali granata koliko ih EU proizvede u mjesec dana”, rekla je Kallas i dodala da ruske obrambene tvrtke rade u tri smjene.
Ideju o ubrzanju proizvodnje municije u petak je prva iznijela predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predloživši istu proceduru po kojoj je Unija u pandemiji hitno nabavljala velike količine cjepiva protiv koronavirusa.
To uključuje velike ugovore s obrambenim tvrtkama koje bi tako mogle investirati u nove proizvodne linije i povećati isporuke Ukrajini, ali i obnoviti europske zalihe streljiva.
Ukrajini treba više nego što itko može proizvesti
No najave o povećanju proizvodnje i drugačijoj politici u godinama koje dolaze Ukrajini ne znače puno. Njoj municija treba odmah i treba je puno. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je otvorio konferenciju iz Kijeva u petak, pozvao je slobodni svijet da pošalje više pomoći – i to brzo. “Trebamo brzinu”, rekao je.
O problemima naoružavanja Ukrajine, sad kad je mnogima postalo jasno da rat neće završiti brzo, zadnjih se dana pojačano govori.
Nürnberg 2.0
Bilo je još tema na minhenskoj konferenciji. Kamala Harris otvorila je novi front optuživši Rusiju za zločine protiv čovječnosti. Takve optužbe nisu ništa novo, ali najava osnivanja suda za ratne zločine u Ukrajini također je nešto što bi moglo biti tema u budućnosti i dodatno pogoršati odnose s Rusijom, ako ikakvi odnosi više i postoje.
“Moramo se svi složiti. U ime svih žrtava, znanih i neznanih, pravda mora biti zadovoljena”, rekla je potpredsjednica SAD-a. Drugim riječima, vođe Rusije mogli bi se suočiti s Nürnbergom 2.0, primjećuje Politico u svojoj analizi.
“To će učiniti nekoliko ljudi u Moskvi nervoznima, posebno one dovoljno stare da se sjećaju što se dogodilo s jugoslavenskim vođom Slobodanom Miloševićem i njegovom pratnjom”, piše Politico.
Pogled na Aziju
Pogled na Aziju nije ništa bolji, nastavljaju. Tajvan je i dalje na rubu dok zemlja pokušava pogoditi sljedeći potez Kine. Ni ovdje vijesti iz Münchena nisu bile umirujuće. “Ono što se danas događa u Europi moglo bi se dogoditi sutra u Aziji”, rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.
A kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi nije učinio ništa kako bi odagnao takav narativ.
“Dopustite mi da uvjerim publiku da je Tajvan dio kineskog teritorija”, rekao je Wang na konferenciji. Tajvan “nikada nije bio država i nikada neće biti zemlja u budućnosti”, dodao je.
Atmosfera kao 1938. godine
Za neke sudionike atmosfera je podsjećala na sličnu konferenciju održanu 1938. godine. Te je godine glavni grad Bavarske održao konferenciju koja je rezultirala zloglasnim Minhenskim sporazumom, kojim su europske slike Hitleru dale Sudete, misleći da će to zadovoljiti njegove apetite.
“Svi znamo da se vani sprema oluja, ali ovdje unutar Bayerischer Hofa sve izgleda normalno”, napisao je Andrew Michta, dekan Visoke škole za međunarodne i sigurnosne studije u njemačkom Marshall Centru. “Sve se čini tako rutinski, a ipak se sve iznenada promijeni kada ukrajinski parlamentarac oštro kaže publici da ne djelujemo dovoljno brzo.”
Jedini koji se smiju su trgovci oružjem
Jedini ljudi koji se smiju su trgovci oružjem, nastavlja Politico. Ta trgovina cvjeta.
Čak je i Njemačka, koja je posljednjih godina usavršila umijeće objašnjavanja svog neuspjeha u ispunjavanju obveze izdvajanja za obranu u NATO-u, obećala promijeniti smjer. Doista, čini se da njemački dužnosnici pokušavaju nadmašiti jedni druge kako bi dokazali koliko su postali hrabri.
Kancelar Olaf Scholz obećao je “trajno” ispuniti NATO-ov cilj obrambenih troškova za pojedinačne članice od dva posto BDP-a. Još lani su socijaldemokrati pozivali Amerikance da uklone sve nuklearne bojne glave s njemačkog teritorija.
Drugim riječima, ako su se čak i Nijemci probudili pred opasnostima trenutnog geopolitičkog stanja u svijetu, ovo bi mogao biti trenutak da se stvarno zabrinemo, zaključuje Politico.
A što s ratom?
A kako završiti rat? To je bila još jedna od tema. Zanimljiv intervju u kontekstu kraja rata dao je Macron.
“Rat Rusije i Ukrajine može se okončati samo pregovorima iako bih želio ruski poraz u Ukrajini”, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron.
“Želim poraz Rusije u Ukrajini i želio bih da Ukrajina obrani svoju poziciju, ali uvjeren sam da kraj (rata) neće biti postignut vojnim putem”, rekao je Macron u intervjuu za televizijsku kuću France Inter i novine Le Figaro i Le Journal du Dimanche, objavljenom u nedjelju.
“Nijedna strana ne može u potpunosti prevladati”, rekao je Macron. “Jer učinci mobilizacije nisu tako veliki kao što se očekivalo i ima ograničene kapacitete.”
Macron je ponovio da je Ukrajini sada potrebna vojna ofenziva kako bi se Rusija vratila za pregovarački stol. No ne smatra da Rusiju treba napadati na njezinu tlu, kao što neki sugeriraju. “Iznad svega, ti promatrači žele slomiti Rusiju. To nikada nije bilo niti će biti stajalište Francuske.”
Macron je izrazio sumnju u mogućnost značajnog unutarnjeg pritiska u Rusiji koji bi pomogao okončanju rata. “Mislimo li iskreno da će demokratsko rješenje proizaći iz ruskog civilnog društva, nakon godina radikalizacija i sukoba? Zaista to želim, ali zapravo ne vjerujem”, rekao je Macron.
Francuski čelnik je dalje rekao kako mu se svaka alternativa ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu unutar sadašnje postave čini gorom.
Ipak, nikakvih pregovora zasad nema na vidiku.
Index