Najveća solarna elektrana na svijetu, izgrađena u kineskoj pustinji Talatan, donijela je neočekivanu promjenu. Nekadašnje pješčano prostranstvo pretvorilo se u travnjak, a operateri su zbog bujne vegetacije morali da angažuju čak 20.000 ovaca.
Tri godine nakon postavljanja panela u industrijskim razmerama, stočari na tom području napasaju više ovaca na više trave nego prije početka izgradnje.
Najveća solarna elektrana na svijetu, kompleks Talatan na sjeveroistoku Tibetanske visoravni, nenamjerno je pretvorila gotovo potpuno pješčanu pustinju u funkcionalan travnjak, a lokalni stočari i njihove ovce postali su neočekivani dobitnici te transformacije, piše kineska državna novinska agencija Xinhua.
Talatan se nalazi u okrugu Gonghe, u Tibetskoj autonomnoj prefekturi Hainan. Njegove razmjere teško je i zamisliti. Kompleks je razvila kompanija Huanghe Hydropower, podružnica državne korporacije State Power Investment Corporation. Kao jedinstven objekat, proglašen je najvećom solarnom elektranom na svijetu, kako po površini tako i po proizvodnji električne energije.
Instalisani kapacitet brzo je rastao: prema podacima kineske vlade, sredinom 2024. godine iznosio je oko 8.430 megavata, dok je do 2026. godine dostigao približno 21 gigavat, sa godišnjom proizvodnjom većom od 18.000 gigavat-sati električne energije. Po završetku izgradnje, fotonaponski park trebalo bi da zauzima 609 kvadratnih kilometara, sa više od sedam miliona panela i preko 60 različitih solarnih operatera unutar istog kompleksa, prenosi N1info.ba.
Jedan dio tog sistema, fotonaponski park Gonghe površine oko 64 kvadratna kilometra, posebno je privukao pažnju naučnika. Upravo tamo dogodilo se nešto neočekivano.
Kako je pustinja postala travnjak
Prije izgradnje elektrane, područje Talatana bilo je izuzetno siromašno zemljište. Kineski državni mediji navode da je čak 98,5% površine bilo prekriveno pijeskom, a stočari su morali da prelaze velike udaljenosti kako bi pronašli dovoljno ispaše za svoja stada.
Zatim su stigli solarni paneli i promijenili mikroklimu tla. Manje direktne sunčeve svjetlosti znači manje isparavanja. Timovi za održavanje povremeno peru panele, a voda se sliva u zemlju. Redovi panela djeluju kao vjetrozaštitni pojasevi i značajno smanjuju brzinu vjetra.
Prema podacima operatera, brzina vjetra smanjena je za 50%, isparavanje tla za oko 30%, a vegetacijski pokrivač dostigao je 80% za samo tri godine. Iako su to podaci kompanije, nezavisna studija objavljena u časopisu Scientific Reports, koju su sproveli istraživači Tehnološkog univerziteta u Sijanu i Univerziteta Ćinghaj, pokazala je da su uslovi unutar kompleksa Gonghe značajno bolji od okolne pustinje kada je riječ o vlažnosti zemljišta, vegetaciji i mikrobiološkom životu. Zaključak istraživača bio je da je projekat imao „pozitivan uticaj na ekološko okruženje“.
Trava se oporavila toliko da je počela da zaklanja solarne module.
Ovce kao prirodne kosilice
Tu se u priču ponovo uključuju stočari. Visoka trava smanjuje efikasnost panela i predstavlja bezbjednosni rizik. Na pojedinim mjestima dostigla je više od jednog metra visine, dovoljno da zaklanja module i smanjuje proizvodnju energije.
Umjesto da angažuje radnike za košenje ili koristi herbicide u blizini izvora vode, operater elektrane sklopio je dogovore sa okolnim selima: stočari mogu besplatno da dovode svoja stada na ispašu.