Uz postojeće oznake za spol – “muški” i “ženski”, u rodnom listu će
se odsad moći navesti i “ostalo”, stoji u tekstu zakona koji još mora
odobriti zastupnički dom parlamenta.
“Nikoga ne treba diskriminirati zbog njegovog spolnog identiteta”,
rekla je ministrica pravosuđa, socijaldemokratkinja Katarina Barley,
dodavši da se ovakva modernizacija građanskog društva odavno trebala
ostvariti.
Ustavni sud je objasnio da zakon štiti identitet osoba
koje svoj spol ne mogu definirati ni kao muški ni kao ženski s obzirom
na to da kod njih i analiza hromosoma upućuje na to da nisu ni žene ni
muškarci.
Velika koalicija konzervativaca Angele Merkel i socijaldemokrata primjenjuje na ovaj način odluku Ustavnog suda iz 2017.
Najviše njemačko pravosudno tijelo zastupnicima je dalo rok do kraja 2018. da izglasaju legalizaciju pojma “treći spol”.
Dosad, preciznije od maja 2013. u Njemačkoj je roditeljima bilo moguće ostaviti praznim polje u kojemu se navodi spol.
Ovo
će biti prvi put da zakon priznaje da postoje ljudska bića koja nisu ni
muško ni žensko ili su oboje te da postoje ljudi koji se ne uklapaju u
tradicionalne pravne kategorije. Promjena je uvedena kako bi se smanjio
pritisak da roditelji moraju brzo donijeti odluku o kontroverznim
operacijama prilagodbe spola kod novorođenčadi.
Njemački zakon
slijedi izvještaj Etičkog vijeća, nezavisnog tijela stručnjaka iz 2012.,
koje je tada zaključilo da osobe s razlikama u spolnom razvoju pate
zbog društvenog neznanja i manjka poštovanja u medicinskoj profesiji.
U
izvještaju je citirana izjava osobe rođene 1965. bez jasno definiranih
genitalija, koja je odmah kastrirana bez znanja roditelja: “Nisam ni muškarac ni žena. Ja sam doktorska zakrpa”.
I ostale evropske države slijede njemački primjer. Na ozakonjenju “trećeg spola” rade Holandija i Austrija.
Po podacima Ujedinjenih nacija između 0,05 posto i 1, 7 posto svjetske populacije je interseksualno.