Pet alpinista iz Bosne i Hercegovine poginulo je tokom uspona na Elbrus, dok su dvije osobe spašene. Stručnjaci upozoravaju da upravo prividno “lak” uspon ovu planinu čini jednom od najsmrtonosnijih u Evropi.
Tragedija na planini Elbrus, u kojoj je život izgubilo pet alpinista iz Bosne i Hercegovine, ponovo je skrenula pažnju na opasnosti koje krije najviši vrh Evrope. Dvoje članova ekspedicije uspjelo je da preživi, dok ruske spasilačke službe i dalje rade u izuzetno teškim uslovima.
Prema informacijama do kojih su došle “Nezavisne novine”, među članovima ekspedicije bili su i pripadnici Gorske službe spasavanja Zenica.
Grupu je oluja zatekla na više od 5.000 metara
Ruski mediji navode da je sedmočlana grupa planinara iz Bosne i Hercegovine ostala zarobljena 25. jula na visini od oko 5.100 metara, nakon naglog pogoršanja vremenskih prilika.
U akciju traganja uključeno je osam spasilaca, ali su orkanski vjetrovi i izuzetno slaba vidljivost znatno otežali potragu i spašavanje.
Rusko Ministarstvo za vanredne situacije saopštilo je da se tijela dvojice nastradalih nalaze na sedlu Elbrusa, na nadmorskoj visini od oko 5.350 metara, ali da ih zbog ekstremnih vremenskih uslova trenutno nije moguće evakuisati.
Elbrus privlači hiljade planinara, ali krije smrtonosne zamke
Sa svojih 5.642 metra, Elbrus je najviši vrh Rusije i Evrope te se nalazi na prestižnoj listi “Sedam vrhova”, koja okuplja najviše planine svih kontinenata.
Iako standardna južna ruta ne spada među tehnički najzahtjevnije alpinističke uspone, upravo ta činjenica često stvara lažni osjećaj sigurnosti.
Veliki broj planinara zahvaljujući žičarama može stići do visine od oko 3.800 metara, dok specijalna vozila – ratraci – mogu prevesti penjače i do približno 4.700 metara.
Takva infrastruktura svake godine privlači veliki broj rekreativaca koji često potcijene opasnosti visokih planina.
Vrijeme se mijenja za nekoliko minuta
Jedan od najvećih rizika na Elbrusu predstavljaju izuzetno brze promjene vremena.
Vedro jutro može se za svega nekoliko minuta pretvoriti u snježnu oluju praćenu orkanskim vjetrovima koji na visinama iznad 5.000 metara često prelaze 100 kilometara na sat, dok temperature mogu pasti i do minus 30 stepeni Celzijusa.
U takvim uslovima dolazi do pojave takozvanog “whiteout” efekta, kada se zbog snijega, magle i oblaka potpuno gubi osjećaj za prostor, pa planinari više ne mogu razlikovati tlo od horizonta.
Visinska bolest dodatno povećava opasnost
Na visinama iznad 5.000 metara koncentracija kiseonika znatno je niža nego u podnožju planine.
Ako organizam nema dovoljno vremena za aklimatizaciju, može doći do ozbiljne visinske bolesti, koja izaziva dezorijentaciju, iscrpljenost i gubitak sposobnosti kretanja.
U najtežim slučajevima mogu se razviti edem pluća ili mozga, stanja koja zahtijevaju hitno spuštanje na nižu nadmorsku visinu.
Spasilačke akcije često su gotovo nemoguće
Kada se oluja razvije na velikim visinama, spasilačke ekipe suočavaju se s gotovo nepremostivim izazovima.
Helikopteri zbog snažnog vjetra i slabe vidljivosti često ne mogu poletjeti, dok spasioci koji djeluju sa zemlje rizikuju vlastite živote kako bi došli do unesrećenih.
Zbog toga evakuacija planinara zarobljenih u takozvanoj “zoni smrti” često mora čekati poboljšanje vremenskih prilika.
Elbrus je i ranije ove godine odnio ljudske živote
Ovo nije prva tragedija na Elbrusu u posljednjih nekoliko sedmica.
Prema navodima ruskih medija, 19. jula tokom uspona poginuo je jedanaestogodišnji dječak, dok je njegov otac zadobio teške povrede.
Početkom jula život je izgubio i planinar iz Sankt Peterburga, koji je pao sa visine od oko 5.100 metara tokom uspona na najviši vrh Evrope.