Latinoameričke zemlje, iz kojih su milijuni stanovnika otišli u
Sjedinjene Države ili u Europu u potrazi za poslom ili bježeći od
nasilja, sada su suočene s imigracijom nezapamćenih razmjera na
vlastitim granicama.
Na dvodnevnom sastanku, koji je počeo u ponedjeljak u podne, okupili
su se visoki dužnosnici zaduženi za područje imigracije ili konzularne
poslove, koji će pokušati dogovoriti zajedničke mjere kojima će se
suočiti s masovnim iseljavanjem iz Venezuele.
Na inicijativu Ekvatora, okupili su se predstavnici Argentine,
Bolivije, Brazila, Kolumbije, Kostarike, Čilea, Meksika, Paname,
Paragvaja, Perua, Dominikanske Republike i Urugvaja.
Sastanku se nije odazvala Venezuela – koja je sve izoliranija zbog
politike predsjednika Nicolasa Madura i zbog kršenja ljudskih prava na
koja upozoravaju njegovi protivnici, ali i Organizacija američkih
država.
Potpredsjednica Venezuele Delcy Rodriguez iz Caracasa je optužila
dužnosnike UN-a da su njihovi podaci o broju migranata iz Venezuele
pretjerani kako bi se opravdala “međunarodna intervencija”. Osudila je i
zemlje iz regije, a posebno Kolumbiju optuživši je da koristi njezinu
zemlju kako bi “živjela” od humanitarne pomoći. “Oni su profiteri!”,
rekla je na konferenciji za novinare.
Na početku sastanka zamjenik ekvatorskog ministra vanjskih poslova
Andres Teran rekao je kako je Jako važno pokušati iznijeti prijedloge
kako bi se pronašlo rješenje za situaciju u kojoj su se našle stotine
tisuća Venezuelaca koji u njegovoj zemlji, iz različitih razloga, nemaju
status migranata.
Ti su ljudi, dodao je, izloženi krijumčarenju migranata,
eksploataciji, iznuđivanju, nasilju, seksualnom zlostavljanju, uvlačenju
u ilegalne aktivnosti, diskriminaciji i ksenofobiji.
Prijedlozi o kojima će se raspravljati idu od ukidanja ograničenja do
objedinjavanja mjera kojima se regulira tranzit Venezuelaca, preko
osnivanja zajedničkoga fonda na inicijativu UN-a, kako je predložila
Kolumbija.