Bivši lider LSV-a Nenad Čanak govorio o smrti i najavljenoj sahrani Ratka Mladića, odnosu Beograda prema ratu u BiH, Evropskoj uniji i Rusiji, kao i političkoj situaciji u Srbiji i regionu.
„Srbija decenijama tvrdi da nije imala veze sa ratom u BiH“
Nenad Čanak, srbijanski političar i bivši lider Lige socijaldemokrata Vojvodine, komentarisao je u emisiji „Dan uživo“ na N1 aktuelna dešavanja u Srbiji i regionu nakon smrti Ratka Mladića.
Čanak je posebno govorio o najavljenoj sahrani bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske, koji je pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične tribunale pravosnažno osuđen za genocid i druge ratne zločine.
Prema Čankovoj ocjeni, povratak Mladićevih posmrtnih ostataka u Srbiju otvara pitanje odnosa zvaničnog Beograda prema ulozi Srbije u ratu u BiH.
„Mi nemamo nikakve veze. Srbija nije učestvovala u ratu u Bosni i Hercegovini. To je bila mantra decenijama“, rekao je Čanak.
Čanak: „Mladića su plaćali iz Beograda“
Čanak je odbacio tvrdnje da Srbija nije bila povezana sa strukturama kojima je Mladić pripadao tokom rata u BiH.
On je posebno ukazao na način finansiranja oficira Vojske Republike Srpske, tvrdeći da su plate i druga primanja stizali iz Beograda.
„Jedino što ima veze sa Srbijom to je što je sve vrijeme dok je sprovodio genocid bio plaćan iz Beograda, kao i njegovi oficiri“, kazao je Čanak.
Dodao je da se Mladić nalazio na spiskovima kroz strukture preko kojih su pojedini oficiri bili finansirani iz Srbije.
Čanak je podsjetio i da je Mladić kasnije formalno penzionisan u Srbiji, navodeći da je odluku o njegovom penzionisanju donio tadašnji predsjednik SRJ Vojislav Koštunica.
„Sahrana u Srbiji mijenja stvari“
Jedna od najtežih Čankovih tvrdnji odnosila se na moguće pravne posljedice sahrane Ratka Mladića u Srbiji, posebno ukoliko bi ona bila organizovana uz državne počasti.
Čanak smatra da bi Bosna i Hercegovina u tom slučaju mogla imati dodatni argument u eventualnim međunarodnim pravnim postupcima protiv Srbije.
„Od danas, od kada je leš Ratka Mladića u Srbiji, Bosna i Hercegovina bez ikakvog problema može da tuži međunarodnim organima pravde Srbiju za ratnu štetu u Bosni i Hercegovini“, izjavio je.
On je otišao i korak dalje, tvrdeći da bi takav čin predstavljao snažan dokaz za tezu o direktnoj ulozi Srbije u ratu u BiH.
Na pitanje da li bi to moglo značiti svojevrsno priznanje agresije, odgovorio je:
„Apsolutno.“
Važno je naglasiti da je riječ o Čankovoj političkoj i pravnoj procjeni, a ne o pravosnažnoj odluci međunarodnog suda kojom bi takav čin automatski proizveo navedene posljedice.
Odbacio narativ o „genocidnom narodu“
Čanak se osvrnuo i na političke poruke koje su se posljednjih godina često mogle čuti iz Beograda.
Posebno je kritikovao kampanju pod sloganom „Srbi nisu genocidan narod“, tvrdeći da je riječ o odgovoru na tvrdnju koju, kako smatra, niko relevantan nije ni iznio.
„To je stara praksa ovdje, da se ratuje sa nečim što niko nije rekao“, kazao je Čanak.
Prema njegovim riječima, takva politička retorika služi stvaranju osjećaja ugroženosti i preusmjeravanju pažnje sa stvarnih problema.
Mladićeva sahrana ponovo otvorila stare podjele
Smrt i najavljena sahrana Ratka Mladića ponovo su otvorile pitanje odnosa Srbije prema ratnoj prošlosti i presudama međunarodnih sudova.
Čanak smatra da bi eventualne državne počasti za pravosnažno osuđenog ratnog zločinca imale ozbiljnu političku poruku, kako prema domaćoj javnosti tako i prema BiH i međunarodnoj zajednici.
Njegove izjave dolaze u trenutku kada se u Srbiji vode šire političke rasprave o odnosima sa Evropskom unijom i Rusijom, studentskom pokretu, predstojećim izborima i budućem pravcu zemlje.
Istovremeno, pitanje odnosa Beograda i Sarajeva prema ratnom nasljeđu ostaje jedno od najosjetljivijih političkih pitanja u regionu.