Vrućine, suše i sve veća nestašica vode mogli bi iz temelja promijeniti poljoprivredu u pojedinim dijelovima Evrope, a neke poljoprivredne kulture u najsušnijim područjima Mediterana u budućnosti više neće biti održive.
Na to je upozorila izvršna direktorka Evropske agencije za zaštitu životne sredine (EEA) Lena Ila-Mononen, navodeći da ovogodišnje vremenske prilike predstavljaju jedno od najjasnijih upozorenja o klimatskim rizicima sa kojima se Evropa suočava.
Ona je u intervjuu za „European Newsroom“ istakla da suše više nisu problem ograničen samo na tradicionalno sušna područja kontinenta.
Neke kulture više neće uspijevati
Prema njenim riječima, klimatske promjene mogle bi dovesti do toga da određene površine koje se danas koriste za poljoprivredu u budućnosti više ne budu pogodne za tu namjenu.
„Neki usjevi više neće da uspijevaju, posebno u najsušnijem mediteranskom, južnoevropskom području. Intenzivnije navodnjavanje ne bi nužno predstavljalo rješenje zbog moguće nestašice vode“, rekla je Ila-Mononen.
Dodala je da bi zbog toga dio zemljišta koje se trenutno koristi za proizvodnju hrane mogao postati nepogodan za poljoprivredu.
Suša već pogađa proizvodnju
Ovogodišnje ljeto, kako je navela, pokazalo je koliko su posljedice ekstremnih vremenskih prilika ozbiljne.
„Teške suše su poremetile poljoprivredu, naš transport, pa čak i energetsku infrastrukturu“, upozorila je ona.
Istovremeno, toplotni talasi pogodili su brojne dijelove Evrope, ostavljajući posljedice po infrastrukturu, zdravlje i svakodnevni život stanovništva.
Poseban problem predstavlja poljoprivreda, jer je žetva kasnila i bila manja, zbog čega Ila-Mononen upozorava da bi Evropa tokom predstojeće zime mogla osjetiti i posljedice po sigurnost snabdijevanja hranom.
Problem se širi i izvan Mediterana
Ila-Mononen je upozorila da posljedice nestašice vode više nisu ograničene na jug Evrope.
Kao primjere navela je sušu u Ukrajini i Mađarskoj, ali i neuobičajeno sušne uslove u Ujedinjenom Kraljevstvu i Finskoj.
Prema njenim riječima, zbog toga evropske vlade moraju početi ozbiljnije da planiraju posljedice klimatskih promjena, umjesto da odluke donose samo u skladu sa kratkoročnim političkim ciklusima.
„Ova vrsta kratkoročnog pristupa nam neće pomoći“, poručila je.
Upozorenje koje se mjeri decenijama
Direktorka EEA smatra da odluke o ulaganjima u infrastrukturu i poljoprivredu moraju uzimati u obzir vremenske horizonte od 10, 20 i 50 godina.
Podsjetila je da je EEA u procjeni objavljenoj u martu navela da su suša, jake kiše, mraz i grad zajedno odgovorni za oko 80 odsto poljoprivrednih gubitaka u Evropskoj uniji.
Zbog toga, kako ističe, prilagođavanje klimatskim promjenama više ne može biti politika kojom će se države baviti tek kada za nju ostane novca u budžetu.
„Vrućina i suša već utiču na poljoprivredu, vodne resurse, transport i energetske sisteme, a neka šteta je mogla da se izbjegne ranijim ulaganjima“, rekla je Ila-Mononen.
Ona je zaključila da prilagođavanje mora ići zajedno sa smanjenjem emisija – Evropa mora istovremeno raditi na ublažavanju klimatskih promjena i pripremati se za njihove posljedice koje će, kako upozorava, nastaviti da se osjećaju čak i uz značajno smanjenje emisija.