NASA-in rover Curiosity pružio je nove, uvjerljive dokaze o drevnim jezerima bez leda na Marsu. Taj je rover nedavno otkrio sićušne valove u krateru Gale, nalik onima koje stvara kretanje vode uzrokovano vjetrom na pješčanom dnu jezera na Zemlji. Ti valovi, koji datiraju od prije 3,7 milijardi godina, sugeriraju da je Mars nekada imao otvorene površine tekuće vode, koje nisu bile smrznute ili prekrivene ledom.
Mars, četvrta planeta u nizu u Sunčevom sistemu, poznat je po svojoj crvenoj nijansi uzrokovanoj željeznim oksidom. Iako je sličan Zemlji sa svojim dolinama, vulkanima i riječnim koritima, ima atmosferu u kojoj se ne može disati i hladnu, suhu površinu. Unatoč negostoljubivoj sadašnjosti, Mars je dugo fascinirao naučnike zbog svoje potencijalne naseljivosti u prošlosti.
Rover Curiosity, kojeg je NASA lansirala 2011. godine, sletio je na Mars u augustu 2012. godine, kako bi proučavao geologiju i klimu Marsa. Cilj mu je otkriti je li planet mogao podržavati život. Opremljen naprednim instrumentima, Curiosity je bio ključan u analizi Marsovog terena i atmosfere.
U nedavnoj studiji objavljenoj u časopisu Science Advances, geolozi s Caltecha John Grotzinger i Michael Lamb detaljno su opisali otkriće dva niza valova u krateru Gale. Te karakteristike, sačuvane u stijenama, ukazuju na plitka jezera dublja od 2 metra. Visina valova od 6 mm i razmak od 4-5 cm omogućili su znanstvenicima da procijene dimenzije jezera.
Pronađeno mreškanje pokazuje da je Mars iskusio toplu, gustu atmosferu više puta tokom dužih perioda. To okruženje moglo bi podržavati tekuću vodu na otvorenom, nudeći vrijedan uvid u drevnu klimu planeta. Ipak, potrebna su daljnja istraživanja kako bi se procijenila rasprostranjenost takvih obilježja u krajoliku Marsa.