Mir i spokoj mogu se naravno pronaći u šetnji Dolomitima ili kanuingu
u Švedskoj, no tamo je civilizacija uvijek udaljena tek nekoliko
kilometara.
Pitanje, koje muči i znanstvenike, glasi postoji li na Zemlji mjesto
toliko udaljeno i nepristupačno da ga dosad nitko nije ni primijetio.
Geografija ima termin upravo za takva mjesta – nepristupačni polovi.
”Pol nepristupačnosti označava mjesto koje je najzahtjevnije za
doseći zbog udaljenosti od zemljopisnih oblika koji bi mogli omogućiti
pristup tom mjestu”, objasnili su iz zemljopisnog odsjeka
kalifornijskog sveučilišta u Santa Barbari.
Polovi nepristupačnosti obično su kontinentalne ili oceanske točke.
Kontinentalni polovi su dijelovi kopna najudaljeniji od obale,
primjerice Euroazijski pol nepristupačnosti je u pustinji na
sjeverozapadu Kine na granici sa Kazahstanom.
Oceanski ekvivalent je Point Nemo u Južnome Pacifiku, točka udaljena gotovo 2700 kilometara od najbližeg kopna, otoka Pitcairn.
Najudaljeniji otok na svijetu je nenastanjeni Bouvet na jugu Atlantskog oceana i u vlasništvu je Norveške od 1930.
Otok nažalost ima malo za ponuditi avanturistima željnih bijega od
civilizacije. Zbog oštrih vremenskih uvjeta, otok je dom tek lišajevima,
mahovini i gljivicama koji rastu na dijelovima koji nisu smrznuti. Od
životinja mogu se pronaći albatrosi, kraljevski pingvini i druge ptice
koje podnose niske temperature.
Postoji li onda mjesto na koje čovjek još nije kročio? Ljudska je
vrsta izmijenila Zemlju i ostavila svoj trag gotovo svagdje, kaže
Reinhold Leinfelder, geobiolog na sveučilištu u Berlinu.
Čak i na Nemu vide se tragovi civilizacije – mikroplastika.