Keith Kellogg, specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa za Ukrajinu i Rusiju, potvrdio je da će iduće sedmice u Minhenu predstaviti Trumpov plan za mir u Ukrajini.
Kellogg će u Njemačkoj učestvovati na bezbjednosnoj konferenciji i tamo iznijeti glavne tačke prijedloga.
U objavi na društvenim mrežama u utorak Kellogg je napisao da će Trumpov cilj da okonča krvavi i skupi rat u Ukrajini biti tema u Minhenu. Dodao je i da će se ondje sastati s “američkim saveznicima koji su spremni sarađivati s nama”, javlja Bloomberg.
Trump je još tokom predsjedničke kampanje obećao da će završiti rusko-ukrajinski rat “u roku od 24 sata” nakon preuzimanja dužnosti, ili čak prije nego što postane predsjednik. Prošlo je gotovo tri sedmice otkako se zakleo kao 47. predsjednik SAD.
Konferencija u Minhenu održaće se od 14. do 16. februara, a očekuje se da će tada biti objavljeni detalji Trumpova plana, piše Bloomberg.
Prema Radiju Slobodna Evropa, Trumpov plan mogao bi uključivati zamrzavanje sukoba i ostavljanje ruskih teritorija “u limbu”, dok bi Ukrajina dobila bezbjednosne garancije. No, nije jasno kako bi ta jamstva izgledala.
Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski juče je u video-obraćanju rekao da je njegova administracija posljednjih dana intenzivirala kontakte s Washingtonom oko mogućih mirovnih pregovora.
“Značajno smo pojačali komunikaciju s američkom administracijom. Također imamo vrlo intenzivne razgovore s drugim partnerima. Ukrajini treba stvaran, trajan i zajamčen mir te sredstva koja će osigurati da Rusija uvijek zna što čeka one koji žele nauditi Ukrajini. Otvoreni smo za snažnu diplomaciju i upravo takvu diplomaciju sada pripremamo. A za to nam je potrebna otpornost naših vojnika, učinkovitost naše vojske i njezina modernizacija”, rekao je Zelenski, prenosi Euronews.
Kremlj je juče takođe objavio da su kontakti s SAD sve učestaliji. Putinov portparol Dmitrij Peskov rekao je da je Moskva spremna na pregovore s Kijevom, uprkos tome što je ruski predsjednik Vladimir Putin dosad odbijao razgovarati sa Zelenskim.
Putin ga, naime, ne smatra legitimnim vođom Ukrajine jer mu je prošle godine formalno istekao predsjednički mandat. Ukrajina je, podsjetimo, zbog ruske operacije i dalje pod vanrednim stanjem.
Detalji plana
Plan za mir u Ukrajini je izradio tim američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je najavio okončanje rata za stotinu dana, objavio je ranije ukrajinski portal Strana.
Prema tom planu, Rusija i Ukrajina proglasiće primirje duž cijele linije fronta na Uskrs, koji se ove godine slavi 20. aprila. U isto vrijeme, Ukrajina mora povući trupe iz regije Kursk, a onda bi se krajem aprila trebala održati Međunarodna mirovna konferencija koja će formalizovati sporazum između Rusije i Ukrajine uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, Kine, evropskih zemalja i zemalja globalnog juga. Tada će Ukrajina i Rusija razmjenjivati zarobljenike po principu “svi za sve”.
Američki mirovni plan uključuje telefonski razgovor između Trumpa i Vladimira Putina već u februaru.
U sljedećoj fazi Zelenski će morati poništiti dekret kojim se zabranjuju pregovori s Putinom, a zatim će u februaru ili prvoj polovini marta biti sastanak Trumpa i Zelenskog s Putinom.
Deklaracija mirovne konferencije o prekidu rata mora biti spremna do 9. maja, a od Ukrajine se traži da nakon tog datuma ne produžuje vanredno stanje u državi i mobilizaciju. Kao posljednja faza navedeno je održavanje predsjedničkih izbora u Ukrajini krajem avgusta i parlamentarnih izbora krajem oktobra.
Ukrajina će se morati odreći članstva u NATO-u, ali će, zauzvrat, postati članica EU do 2030. godine.
Ukrajina će odustati od vojnih i diplomatskih pokušaja povratka teritorija, ali neće priznati ruski suverenitet nad njima, što je ustupak Kremlju. Odvojeno će se razmotriti i tačka o evropskom mirovnom kontingentu nakon završetka neprijateljstva.
Nakon sklapanja mirovnog sporazuma, sankcije Rusiji će biti ukinute, pri čemu će neka ograničenja biti ukinuta odmah, druga tokom tri godine, zavisno o poštovanju sporazuma od strane Rusije. Ukinula bi se sva ograničenja na uvoz ruskih energenata u Evropsku uniju, ali će njihov uvoz biti podvrgnut posebnoj carini, a prihodi od toga će se koristiti za obnovu Ukrajine.