Korisnici pametnih naočala koji snimke objavljuju na javnim profilima na društvenim mrežama ili ih koriste u poslovne i političke svrhe moraju poštovati pravila o zaštiti ličnih podataka. To je poruka Evropskog odbora za zaštitu podataka (EDPB), koji je usvojio izjavu s preliminarnim smjernicama za korišćenje ovih uređaja.
Iz Agencije za zaštitu ličnih podataka (AZOP) saopštili su da je dokument usvojen na posljednjoj plenarnoj sjednici EDPB-a u Briselu. Riječ je o prvim smjernicama koje se odnose na obaveze korisnika, proizvođača i pružalaca usluga povezanih s pametnim naočalama.
Privatnost ne smije biti prepuštena slučaju
„Kada je riječ o privatnosti, pojedinci zaslužuju jasna upozorenja, a ne neugodna iznenađenja“, poručila je predsjednica EDPB-a Ana Talus.
Snimanje članova porodice i prijatelja, kao i prevođenje sadržaja za lične potrebe, u pravilu može biti obuhvaćeno takozvanim izuzetkom za lične ili kućne aktivnosti. Ipak, to ne znači da su takve aktivnosti automatski izuzete od svih pravnih ograničenja, jer se mogu primjenjivati krivični, građanski, radni i drugi propisi.
Snimanje bi, prema smjernicama, trebalo biti jasno prepoznatljivo. To se može postići jarkim LED svjetlima, zvučnim signalima, glasovnim upozorenjima ili obavještenjima na pametnom telefonu. Važno je da upozorenja budu pouzdana i dovoljno uočljiva kako bi ljudi mogli znati da se snimaju.
Proizvođači ne mogu svu odgovornost prebaciti na korisnike
Ljudi bi trebalo da budu svjesni da ih neko snima čak i kada se nalaze na javnim mjestima. Odgovornost nije samo na osobi koja nosi naočale: proizvođači, kao i pružaoci povezanih aplikacija i usluga, takođe moraju ispunjavati svoje obaveze u oblasti zaštite ličnih podataka.
Svaka nova obrada podataka mora biti usklađena sa svrhom zbog koje su podaci prvobitno prikupljeni.
EDPB istovremeno poziva na razvoj industrijskih standarda i mjera za podizanje svijesti javnosti, kako bi ljudi znali kada se pametne naočale koriste, na koji način se snimci obrađuju i kakve posljedice njihova upotreba može imati po privatnost.
Djeca, škole i bolnice posebno izloženi riziku
Pametne naočale otvaraju dodatna pitanja jer mogu snimati ljude bez njihovog znanja. Rizici su naročito izraženi na osjetljivim mjestima, poput bolnica, škola i radnih prostora, ali i kada se snimljeni sadržaji objavljuju na društvenim mrežama.
Posebnu pažnju potrebno je posvetiti zaštiti djece, bilo da ona sama koriste ove uređaje ili da ih drugi snimaju.
„Ovi uređaji izgledaju kao obične naočale, ali imaju kamere i mikrofone te su povezani s internetom“, upozorila je Talus.
Upravo zbog toga ljudi u okruženju često ne mogu lako prepoznati da li ih neko snima, niti znaju gdje će snimci završiti i ko će imati pristup tom sadržaju.
Pametne naočale kao alat za praćenje i prikupljanje dokaza
Uz izjavu je objavljeno i izvještaj pod nazivom „Povezani pogled. Videosnimanje, nadzor i prikupljanje dokaza u doba pametnih naočala“. Dokument je pripremljen za EDPB na prijedlog francuskog tijela za zaštitu podataka, a izradio ga je vanjski stručnjak za digitalnu sociologiju.
Izvještaj se bavi iskustvima korisnika i načinima na koje ljudi doživljavaju činjenicu da ih neko snima.
Rezultati ukazuju na to da se pametne naočale ponekad koriste za praćenje drugih osoba i prikupljanje dokaza protiv njih. Istovremeno, osoba koja nosi uređaj i zna kako da ga koristi nalazi se u povoljnijem položaju u odnosu na one koji su snimani, često bez svog znanja.
Takva neravnoteža otvara pitanje granica privatnosti u vremenu kada uređaji za snimanje postaju sve manje uočljivi, a snimljeni sadržaji mogu brzo završiti na internetu i biti dostupni velikom broju ljudi.