Dok je energetska kriza izazvana ratom u Iranu dovela do vidnog porasta tržišne cene struje u mnogim zemljama Evrope, to se nije dogodilo u Španiji.
Razlog je u strateškom razvoju obnovljivih izvora, pokazuje nova analiza istraživačkog centra Ember, što je poslednjih godina smanjilo zavisnost cene struje od cene gasa.
Kako se navodi u analizi, usled ove smanjene zavisnosti, španski potrošači svakog meseca plaćaju svoju struju oko 10 evra manje nego što bi plaćali da su cene struje ostale vezane za cenu gasa kao 2021. godine.
Ušteda na mesečnom računu procenjena je poređenjem stvarnih troškova domaćinstava u martu i aprilu 2026. godine sa zamišljenim scenarijom, u kojem je cena struje ostala snažno vezana za cenu gasa kao 2021. godine.
Računica je izvedena za tipično domaćinstvo na regulisanoj tarifi koje troši 250 kilovat-časova mesečno, gde je stvarni račun za mart iznosio 60,22 evra sa uključenim taksama i porezima.
Španija trenutno instalira oko 1,3 gigavata novih kapaciteta solara i vetra svakog meseca
Poslednjih nekoliko godina jasno je otkrilo energetsku zavisnost i nemoć pojedinačnih država da kontrolišu cenu fosilnih energenata: cena gasa doživela je dva velika skoka, prvo posle invazije Rusije na Ukrajinu i zatim ove godine, od zatvaranja Ormuškog moreuza.
Kao odgovor na ove izazove, ali i u svetlu masovnog nestanka struje 2025. godine, Španija već godinama strateški razvija svoju energetsku nezavisnost i otpornost.
Kako se navodi u izveštaju Ember, Španija trenutno instalira oko 1,3 gigavata novih kapaciteta solara i vetra svakog meseca. Od početka ove godine događa se i bum donedavno zanemarenih baterijskih kapaciteta, koji su se tokom 2025. učetvorostručili.
Zahvaljujući izobilju zelene energije i srozanoj ulozi gasa, Pirinejsko tržište struje danas je konstantno među jeftinijim u Evropi – za razliku od prethodne gasne krize.
Istovremeno, u zemljama sa većom zavisnošću od gasa situacija je skroz drugačija. Tako je, primera radi, u Italiji – koja skoro polovinu struje dobija iz ovog energenta – struja tokom marta, u proseku, koštala 143 €/MWh, a u Španiji preko tri puta manje, 42 €/MWh.
Mada to naravno nije tema ovog Emberovog izveštaja, i Srbija bi trebalo da usvoji neke lekcije iz Španije.
I Srbija je, naime, u poslednjih pet godina doživela više energetskih kriza, od kojih nas je najveća, izazvana havarijom u TENT-u krajem 2021. godine, koštala više od milijardu evra samo za potrebe uvoza struje, i izazvala je dugoročno povećanje uvoza lignita.
Ali, za razliku od Španije, Srbija tokom poslednjih pet godina nije strateški razvijala svoju energetsku nezavisnost. Štaviše, moglo bi se reći da smo se kretali u suprotnom smeru i da smo danas više zavisni od uvoza energenata nego pre pet godina.
A kako nam otkriva Španija, posledice dobrih odluka možda bismo već mogli da osetimo – da smo ih doneli pre pet godina.
Ne propusti vesti i članke o klimatskim promenama koje redovno objavljujemo.