Deklaraciju su potpisali predstavnici zemalja učesnica, a među njima predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, Borjana Krišto.
U srijedu je održan Dubrovački samit “Ukrajina – Jugoistočna Evropa”. Organizator 3. ovakvog samita je bio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, a koorganizator je hrvatski premijer Andrej Plenković.
Deklaraciju samita su potpisali predstavnici zemalja učesnica, a među njima predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, Borjana Krišto.
Vučić je kasnije rekao da je Srbija tražila da se neke stvari izmijene i da je izmijenjeno nekoliko bitnih tačaka deklaracije tako da više ne piše da se zemlje obavezuju već se podstiču da se usklade sa mjerama EU.
Šta piše u Deklaraciji?
Mi, premijer Andrej Plenković i predsjednik Volodimir Zelenski kao domaćini, kao i predsjednik Vjosa Osmani (Kosovo), predsjednik Jakov Milatović, predsjednik Aleksandar Vučić, predsjednica Nataša Pirc Musar, premijer Edi Rama, predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto, premijer Dimitar Glavčev, premijer Kirijakos Micotakis, premijer Hristijan Mickoski, potpredsjednik Vlade i ministar spoljnih poslova i evropskih integracija Mihai Popsoi, ministar inostranih poslova Luminica-Teodora Odobesku, ministar spoljnih poslova Hakana Fidana i potpredsjednik Evropske komisije Dubravka Šuica okupili smo se 9. oktobra 2024. u Dubrovniku, Hrvatska, na treći samita Ukrajina – Jugoistočna Evropa. Naš današnji rad se zasniva na razmatranjima i zaključcima prvog i drugog Samita Ukrajine i jugoistočne Evrope, održanih u Atini, Grčka, 21. avgusta 2023. i Tirani, Albanija 28. februara 2024. godine. Danas, kao učesnici Dubrovačkog samita, izdajemo sljedeću Deklaraciju:
1. Prošlo je skoro 1.000 dana od početka ruske vojne invazije na Ukrajinu. Osuđujemo ovu ničim izazvanu, neopravdanu i protivzakonitu rusku agresiju na Ukrajinu, na najoštriji mogući način. Agresorski rat Rusije je zločin protiv ukrajinskog naroda, flagrantno kršenje međunarodnog prava, uključujući Povelju UN i velika prijetnja za mir, bezbjednost i stabilnost jugoistočne Evrope, čitavog evropskog kontinenta i svijeta u cjelini.
2. Naša podrška nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica ostaje apsolutna. Ponovo potvrđujemo našu nepokolebljivu posvećenost pružanju kontinuirane višestrane podrške Ukrajini i njenom narodu, koliko god je potrebno.
3. Izražavamo poštovanje i saosjećanje sa ukrajinskim narodom, koji se odupire ruskoj agresiji, hrabro i nepokolebljivo.
4. Nadovezujući se na Zajedničku deklaraciju koja je donijeta na Prvom parlamentarnom samitu međunarodne platforme za Krim, koja je usvojena u Zagrebu 25. oktobra 2022 godine, ali i samita u Kijevu održanog 11. septembra 2024, ističemo našu nepokolebljivu posvećenost obnovi suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine, uključujući Krim, kroz dodatno pružanje Ukrajini sveobuhvatne pomoći da se suprotstavi agresiji Rusije.
5. U potpunosti podržavamo zaključke Prvog mirovnog samita u Ukrajini, održanog u Švajcarskoj u junu 2024. Put ka sveobuhvatnom, pravednom i trajnom miru u Ukrajini može biti zasnovan samo na međunarodnom pravu, uključujući Povelju UN. S tim u vezi, ponovo potvrđujemo našu podršku ukrajinskoj formuli mira, koju je dao predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kao suštinski okvir za obnovu mira. Izražavamo našu podršku naporima Ukrajine u ovom pravcu i naglašavamo spremnost da aktivno učestvujemo u implementaciji tačaka Formule mira.
6. Pozivamo cijelu međunarodnu zajednicu u naporima da obnovi međunarodni mir i bezbjednost i da globalno intenzivira podršku Ukrajini u borbi za slobodu, nezavisnost i teritorijalni integritet. Istovremeno, pozivamo sve zemlje da ne pružaju materijalnu ili drugu podršku ruskoj agresiji. Podsjećamo na važnost usklađivanja sa spoljnom i bezbjednosnom politikom Evropske unije.
7. Ističemo da je neprihvatljiv bilo kakav oblik agresije na suverenu državu. Sve zemlje moraju da se uzdrže od prijetnje ili upotrebe sile protiv teritorijalnog integriteta, suvereniteta i političke nezavisnosti bilo koje države. U ovom kontekstu, naglašavamo da su povlačenje ruskih trupa i vojne opreme sa cjelokupne teritorije Ukrajine, prekid neprijateljstava i vraćanje potpuna kontrole Ukrajine nad njenim državnim granicama, uslovi o kojima se ne može pregovarati.
8. Najoštrije osuđujemo sve pokušaje Rusije da nasilno i nezakonito pripoji dijelove teritorije Ukrajine. Ovakvi pokušaji predstavljaju očigledno kršenje međunarodnog prava, uključujući Povelju UN, suverenitet i teritorijalni integritet. Autonomna Republika Krim, grad Sevastopolj, Donjecka, Hersonska, Luganska i Zaporoška oblast su sastavni dijelovi Ukrajine. U tom kontekstu, smatramo tzv. “izbore” koje je održala Rusija u martu i septembru 2024. na ukrajinskoj teritoriji kao ništavne.
9. Ponavljamo našu odlučnost da intenziviramo zajedničke napore kako bismo osigurali dalji napredak i podršku partnerima iz jugoistočne Evrope, Ukrajine, Republike Moldavije i Gruzije na putu ka članstvu u EU. Ulazak ovih novih članica u Evropsku uniju je najbolja garancija regionalne stabilnosti, bezbjednosti i prosperiteta. Pozdravljamo otvaranje pregovora o pristupanju EU sa Ukrajinom, kao i sa Bosnom i Hercegovinom i Republikom Moldavijom.
10. Pozdravljamo da su saveznici na samitu NATO-a u Vašingtonu ponovili svoju posvećenost da nastave da podržavaju Ukrajinu na njenom nepovratnom putu ka punoj evroatlantskoj integraciji, uključujući članstvo u NATO-u.
11. Ponovo naglašavamo našu čvrstu posvećenost privođenju pravdi onih pojedinaca odgovornih za zločine agresije, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene tokom agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine.
12. Primjećujemo da je Ukrajina ratifikovala Rimski statut Međunarodnog krivičnog suda kao važan korak ka pravdi za najteže zločine od interesa za međunarodnu zajednicu i naglašavamo važnost obezbjeđivanja sposobnosti Suda da u potpunosti sprovodi svoju nadležnost.
13. Saglasni smo da nastavimo da sarađujemo i fokusiramo naše napore na oslobađanje svih ratnih zarobljenika, nezakonito zatočenih lica i povratak svih ilegalno deportovanih i prisilno preseljenih Ukrajinaca, posebno djece.
14. Slažemo se da se teme bezbjednosti hrane i deminiranja ukrštaju i međusobno pojačavaju. U skladu sa zaključcima Međunarodne donatorske konferencije o humanitarnom razminiranju u Ukrajini, koja je održana u Zagrebu 11. i 12. oktobra 2023. godine, razgovarali smo o razminiranju u kontekstu oporavka Ukrajine, kao ključnom prvom koraku ka sigurnom povratku ljudi i obnavljanju privredne i poljoprivredne djelatnosti. Sigurnost hrane ne smije biti zloupotrebljena. Ukrajinske poljoprivredne proizvode bi trebalo bezbjedno i slobodno ustupljena zainteresovanim zemljama. U tom smislu, slobodna, potpuna i bezbjedna komercijalna plovidba, u skladu sa međunarodnim pravom, kao i pristup morskim lukama u Crnom i Azovskom moru su od ključne važnosti. Napadi na trgovačke brodove u lukama i duž cijele rute, kao i na civilne luke i civilnu lučku infrastrukturu su neprihvatljivi.