Stručnjak za sigurnost Pavle Kalinić govorio je o stanju u Bosni i Hercegovini i regionu, ratovima na prostoru bivše Jugoslavije, Ukrajini, Izraelu i Palestini, kao i mogućnosti novih sukoba na Bliskom istoku. Iznio je niz svojih procjena o aktuelnim sigurnosnim izazovima i mogućim scenarijima.
Stručnjak za sigurnost Pavle Kalinić gostovao je u emisiji „Svijet plus“ Večernjeg lista, gdje je govorio o sigurnosnoj situaciji u Bosni i Hercegovini, regionu i svijetu.
Posebnu pažnju posvetio je ratovima na prostoru bivše Jugoslavije, stanju u BiH, ratu u Ukrajini i sukobu na Bliskom istoku.
„Rat i raspad Jugoslavije nisu završili“
Govoreći o Bosni i Hercegovini, Kalinić je iznio stav da ratni procesi na prostoru bivše Jugoslavije, prema njegovom mišljenju, nisu u potpunosti završeni.
„Rat i raspad Jugoslavije nisu završili. Bosna i Hercegovina je u potpunosti neriješena, neriješena je Crna Gora, neriješena Makedonija, neriješena Južna Srbija. Imate veliki pritisak da Vojvodina ode svojim putem. Na kraju, i Kosovo je neriješeno“, rekao je.
Za BiH je kazao da je Dejtonskim sporazumom, kako tvrdi, uspostavljena kao posebno osjetljiv prostor u Evropi.
Kalinić je iznio i tvrdnju da bi eventualni završetak rata u Ukrajini mogao otvoriti prostor za nove sukobe u drugim dijelovima svijeta.
„Interes je da rat bude permanentan“, rekao je, objašnjavajući svoj stav interesima velikog kapitala.
„Srbi bi Tuđmanu trebali sagraditi spomenik“
Kalinić je govorio i o načinu na koji se ratovi devedesetih predstavljaju u Srbiji, posebno se osvrćući na događaje iz 1991. godine i rat u Hrvatskoj.
Govoreći o Vukovaru, kritikovao je, kako je rekao, zanemarivanje uloge Srbije u tadašnjim događajima.
„Zauzeli su Baranju i istočnu Slavoniju i zgazili Vukovar. A Vukovar se, valjda, sam zgazio? Nisu ga iz Srbije napali? Nisu u Beogradu bacali cvijeće na tenkove?“, rekao je Kalinić.
O operaciji „Oluja“ iznio je svoje viđenje događaja, navodeći da su srpske snage, prema njegovoj interpretaciji, povlačenje započele prije same operacije.
Posebno je iznio tvrdnju da bi bez odluka tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana ishod rata mogao biti drugačiji.
„Srbi bi Tuđmanu trebali sagraditi spomenik. Da nije bilo Tuđmana, ne bi bilo Banje Luke. Hrvatske trupe bile su 11 kilometara od Banje Luke“, rekao je.
Kalinić govorio i o Srebrenici
Govoreći o završnim operacijama rata u BiH, Kalinić se osvrnuo i na Srebrenicu.
On je iznio niz tvrdnji o odgovornosti različitih aktera za događaje u Srebrenici, uključujući Aliju Izetbegovića, Slobodana Miloševića i Ratka Mladića.
Govoreći o pripadnicima holandskog bataljona UN-a, Kalinić je kritikovao njihovo ponašanje tokom događaja u Srebrenici i iznio tvrdnju da nisu pružili otpor kada je situacija eskalirala.
Njegove ocjene o odgovornosti pojedinačnih aktera predstavljaju njegove političke i istorijske interpretacije.
„Netanyahu je postao opasnost za Izrael“
Dio razgovora odnosio se i na rat između Izraela i Hamasa, odnosno širu situaciju na Bliskom istoku.
Kalinić je kritikovao izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, tvrdeći da je svojim političkim potezima postao opasnost za samu državu Izrael.
„Stavio je sebe na prvo mjesto, porodicu na drugo, a Izrael iza toga“, rekao je.
Istovremeno je ocijenio da bi dugoročna stabilnost regiona zahtijevala uspostavljanje palestinske države, uz međunarodne garancije velikih sila i ključnih država Bliskog istoka.
Šta bi se dogodilo u slučaju sukoba Turske i Izraela?
Kalinić je govorio i o mogućnosti direktnog sukoba Turske i Izraela, posebno u kontekstu situacije u Siriji.
Prema njegovoj procjeni, eventualni sukob dvije države mogao bi imati šire posljedice, a NATO se, kako smatra, ne bi automatski uključio u sukob kroz član 5.
„Turska ima ozbiljnu vojsku. Turska ima preko 100 miliona stanovnika, Izrael deset miliona. Teško da bi se tu sve završilo samo između njih“, rekao je.
Govoreći o mogućnosti upotrebe nuklearnog oružja, Kalinić je iznio procjenu da bi Izrael mogao posegnuti za njim ukoliko bi procijenio da mu prijeti opasnost od uništenja.
„Ako budu ugroženi da nestanu, oni će upotrijebiti atomsko oružje“, kazao je.
„Ukrajinci su glineni golubovi“
Kalinić se osvrnuo i na rat u Ukrajini i stanje evropskih vojski.
Ukrajinsku vojsku opisao je kao „jedinu ozbiljnu vojsku u Evropi“, ali je istovremeno rekao da Ukrajina u ratu protiv Rusije trpi ogromne gubitke.
„Nažalost, Ukrajinci su glineni golubovi. Imate Ruse s jedne strane, a NATO s druge. Ukrajinci ginu, koga briga“, rekao je.
Govorio je i o demografskim posljedicama rata, navodeći podatke o velikom smanjenju broja stanovnika Ukrajine.
Prema njegovim riječima, Ukrajina je nakon raspada Sovjetskog Saveza imala oko 51 milion stanovnika, dok je 2014. godine broj stanovnika bio oko 44 miliona. Kalinić je iznio procjenu da je broj stanovnika koji danas žive u Ukrajini pao ispod 25 miliona i zaključio da bi takve demografske posljedice dugoročno mogle biti teško popravljive.