Zanimljivu je kovanicu skovala teoretičarka Raewyn Conell (ranije Robert William Connell ili Bob Connell), jedna od najistaknutijih autorica i znanstvenica iz oblasti sociologije maskuliniteta, a radi se o izrazu “patrijarhalne dividende”, čime se označava sadržaj privilegija koje muškarci imaju od patrijarhalnog društvenog, ali i vrijednosnog sistema.
Abeceda je elementarnog znanja o odnosima moći u društvu razumjeti da glavna osa moći u savremenom evropskom rodnom poretku je zapravo sveukupna potčinjenost žena i dominacija muškaraca, što se naziva patrijarhatom, a takva (patrijarhalna) struktura postoji uprkos mnogim obratima (npr. poduzeća koje vode žene, profesorice muškim studentima i sl.). Ona opstaje uprkos otporu mnogih vrsta, sad artikuliranom u feminizmu, ili boreći reći feminizmima (mn.) zbog široke lepeze različitih ideoloških strujanja. Ovi obrati i otpori znače konstantne poteškoće za patrijarhalnu moć. Oni definiraju problem legitimnosti koji je od velikog značaja za politiku maskuliniteta, o kojoj se može čitati u knjizi Masculinities (2005) autorice R. Connell.
Ona je zapisala da rodne podjele rada su poznate u obliku dodjeljivanja zadataka, koji ponekad dosežu vanredno precizne detalje, a jednaku pažnju treba obratiti na ekonomske posljedice rodnih podjela rada, dividende koje muškarcima pripadaju zbog nejednakog udjela u proizvodima društvenog rada. O ovom se najčešće raspravlja u smislu nejednakih plaća, ali treba također spomenuti i rodno određeni karakter kapitala. Kapitalistička ekonomija koja djeluje kroz rodnu podjelu rada je, nužno, rodno određeni akumulacijski proces. Dakle, to nije statistička slučajnost, nego dio društvene konstrukcije maskuliniteta, da muškarci, a ne žene kontrolišu glavne korporacije i velika privatna bogatstva. Nevjerovatno, kako i zvuči, nakupljanje bogatstva je postalo čvrsto povezano sa reproduktivnom arenom, kroz društvene odnose roda.
Evropski parlament je ove godine (mart 2020.) artikulirao problem rodnog jaza u platama. U izvještaju se navodi da žene u EU zarađuju u prosjeku gotovo 15% manje po satu od muškaraca. Velike su razlike među državama članicama: najveći jaz u plaćama zabilježen je u Estoniji (23%), dok je država EU s najmanjom razlikom u plaćama bila Rumunjska (3%).
“Manja razlika u plati među ne mora nužno značiti i veću rodnu ravnopravnost. Često se javlja u zemljama sa nižom zaposlenošću žena. Visok jaz u platama može ukazivati na to da su žene više koncentrirane u slabo plaćenim sektorima ili da značajan dio njih radi sa skraćenim radnim vremenom”, navodi se u infografičkom izvještaju Gender pay gap in Europe: facts and figures.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, prije nekoliko godina objavljeni su rezultati istraživanja da žene u BiH za razliku od muškaraca, rade skoro pola godine besplatno, a do tog podatka se došlo računajući razliku u zaradi između muškaraca i žena u 40 zemalja, koja je, kako se navodi, najveća upravo u Bosni i Hercegovini.
Upravo stoga što rod predstavlja način struktuiranja društvene prakse općenito, ne određene vrste prakse, on je neizbježno povezan s drugim društvenim strukturama, smatra Connell. Sad je uobičajeno kazati da se rod ‘presijeca’, ili bolje rečeno uzajamno djeluje, s rasom i klasom. A, na tragu ove veze, može se dodati da rod konstantno međusobno djeluje, ili kooperira, s nacionalnošću i pozicijom u svjetskom redu.
