Većina evropskih ekonomija propada zbog restriktivnih mjera, ali postoji jedan izuzetak - Švedska. Prema revidiranoj procjeni, zemlja je u prvom tromjesečju rasla za 0,4 posto u odnosu na godinu prije, javlja sedmičnik Respekt.
Švedska je odlučila da ne usporava ekonomiju i nije uvela opšti karantin. Međutim, broj žrtava značajno je veći nego u usporedno velikim zemljama koje su prošle karantin.
Prema trenutnim podacima Worldofmeter Švedska je zabilježila skoro 39 000 slučajeva, dok je broj umrlih 4971.
Anders Tegnell, glavni švedski epidemiolog, koji stoji iza strategije te zemlje da se ne zatvori zbog pandemije koronavirusa, priznao je da je trebalo uvesti više ograničenja kako bi se spriječilo širenje covida-19, piše u srijedu BBC.
On se u srijedu ujutro u intervjuu za Švedski radio složio se da je u njegovoj zemlji previše ljudi umrlo.
"Kada bismo se sada suočili s istom bolešću, znajući tačno ono što danas znamo, mislim da bismo bili negdje na pola puta između onoga što je napravila Švedska i onoga što je napravio ostatak svijeta", rekao je.
Međutim, usprkos ovim uznemirujućim brojkama, bogatiji komšija - Norveška - počinje da postavlja pitanja u vezi sa karantinom? Jesu li donesene restriktivne mjere bile te prave? Da li je Norveška mogla drugačije?
Upravo ovo pitanje donosi britanski Telegraph koji prenosi izjavu norveške premijerke o tome kako su mnoge stvari urađene zbog straha i panike.
"Je li trebalo zatvarati škole? Vjerovatno ne" rekla je ona.
Međutim niko ne sumnja u uspjeh Norveške u kontrolisanju pandemije, a daleko su uspješniji od Švedske
Stopa smrtnosti sada je 44 na milion stanovnika, što je jedva desetinu stope smrtnosti u Švedskoj, koja ima 4971 umrlih. Prema aktulenim podacima, Danska, Finska i Norveška imaju zajedno oko 1100 umrlih.
Međutim, ovaj uspjeh imao je vrlo visoku socijalnu i ekonomsku cijenu. Stručna komisija zadužena za analizu troškova karantenskih mjera u aprilu je procijenila da je Norveška svoju strategiju svaki mjesec plaćala 2,3 milijarde funti odnosno oko 2,5 milijardi eura.
Ova komisija zaključila je prošlog petka da Norveška treba izbjeći lockdown dođe li do drugog vala infekcije odnosno blaži pristup sa mjerama na individualnm nivou.
"Bude li drugog vala, mjere treba provoditi lokalno gdje postoji zaraza i, ako je ikako moguće, izbjegavati primjenu na nacionalnom nivou", rekao je za Sunday Telegraph Steinar Holden, profesor ekonomije na Univerzitetu u Osle i predsjednik komisije.
Trajaće dugo dok se ne analiziraju svi aspekti pandemije korona virusa. Sve više stručnjaka govori kako su mnoge odluke donesene u strahu i neznanju, da je bilo dosta panike. Priznali su to u Norveškoj, priznali su u Hrvatskoj. Zdravlje ljudi bilo je svima na prvom mjestu, i to je neupitno, ono što zaista jeste upitno jesu "finese" u trajanju zatvaranja ekonomija. Je li čvrsti karantin od 14 dana bio rješenje za sve? Ili labavi koji bi trajao duže? Sve ovo pitanja su na koja treba odgovoriti što prije, kako bismo eventualni drugi val dočekali što spremniji. Ne samo epidemiološki gledano.
