Što se tačno događa s Australijom?
Podsjetimo, u najvećim australskim gradovima Melbourneu i Sydneyju u subotu su izbili relativno malobrojni, ali žestoki prosvjedi protiv aktualnog, teško je reći kojeg točno lockdowna po redu od ožujka prošle godine.
Policajci na konjima u Melbourneu suzavcem su rastjerali oko 4 tisuće prosvjednika koji su nasrtali na njih. Policijski zapovjednik opisao je prosvjede u tom gradu kao najnasilnije u posljednjih dvadeset godina te rekao da policija nije imala izbora nego braniti se od rulje koja je došla spremna za sukob, prenosi Guardian.
U ta dva grada uhićeno je više od dvjesto prosvjednika, a u sukobu s njima ozlijeđeno je sedam policajaca. Više tisuća prosvjednika okupilo se i u Brisbaneu.
Osim masovnih uhićenja, policija je ispisala velikom broju prosvjednika kazne za kršenje mjera u iznosu od 35 pa do čak 3900 dolara.
Prosvjednici "žele slobodu". Premijer: Prosvjedi su autodestruktivni
"Želimo slobodu", skandirali su prosvjednici, među kojima je bio znatan broj krajnjih desničara, prkoseći upozorenju policije da je masovno okupljanje zabranjeno i da se neće tolerirati. Premijer Scott Morrison nazvao je prosvjede "bezobzirnima i autodestruktivnima".
Ipak, ankete sugeriraju da prosvjede protiv lockdowna, odnosno opće karantene, podržava vrlo mali dio Australaca - samo 7%, prema anketi koju je krajem srpnja provela tvrtka Utting Research.
>> Veliki prosvjedi protiv mjera u Australiji. Stotine uhićenih, 7 policajaca u bolnici
U Australiji je zbog drastičnog rasta broja novozaraženih uveden lockdown u više gradova i saveznih država, a najveći grad Sydney odlučio je produžiti lockdown do kraja rujna te je uveo stroža ograničenja, poput policijskog sata od 21 do 5 ujutro i obaveznog nošenja maski na otvorenom, osim za vrijeme rekreacije.
Zatvorene škole, poslovni prostori, ljudi mogu van samo u dućan i za rekreaciju
Dapače, ovaj je lockdown najstroži dosad i pod njim stanovnici Sydneyja ne smiju izlaziti iz kuća osim radi rekreacije, kupovine namirnica, brige za članove obitelji i sličnih nužnih razloga. Svejedno se neće smjeti udaljavati od doma više od 10 kilometara.
Sydney, grad s više od 5 milijuna ljudi, sada već dulje od dva mjeseca u strogom lockdownu, dosad nije uspio suzbiti zarazu, koja se proširila preko međunarodnih granica i na susjedni Novi Zeland.
Novi Zeland je također ušao u nacionalni lockdown prošlog tjedna, nakon što je otkriven prvi novi lokalni (ne uvezeni) slučaj koronavirusa nakon gotovo pola godine. U međuvremenu su otkriveni deseci novih slučajeva svaki dan, broj zaraženih se popeo na 148, a lockdown je produljen do 27. kolovoza s tim da bi tada mogao biti ponovo produljen.
Zatvorene su sve škole i poslovni prostori, a ljudi i ovdje moraju ostati kod kuće i mogu izaći samo radi odlaska u trgovinu, tjelovježbe ili dobivanja liječničke njege.
"Uvijek smo imali svoj način žestokog i ranog odgovora jer je to puno bolje nego blagi i dugi pristup koji rezultira produživanjima karantene", poručila je premijerka Novog Zelanda Jacinda Ardern u snimci na Facebooku.
Lockdown dok više ne bude zaraženih?
U Sydneyju su pak vlasti krajem srpnja poslale i stotine nenaoružanih vojnika na ulice da kontroliraju pridržavanje strogih mjera. Australski savez odvjetnika nazvao je ovaj potez "zabrinjavajućim korištenjem vojske u liberalnoj demokraciji".
Lockdown je do 2. rujna na snazi i u Victoriji, čiji je glavni grad Melbourne, kao i u glavnom gradu Canberri, a premijer teritorija glavnog grada Andrew Barr izjavio je prije deset dana da će lockdown ostati na snazi sve dok ne bude novih slučajeva zaraze u Canberri, odnosno dok svi detektirani slučajevi koronavirusa ne budu uspješno izolirani.
"Htjeli bismo da nema dodatnog prijenosa u zajednici, želimo se vratiti na nulu", objasnio je Barr svoju namjeru.
Australija oborila rekord broja novih slučajeva u subotu
Trenutno je više od polovice od 25 milijuna Australaca pod lockdownom, ali upravo je Sydney glavno žarište na koje otpada većina novih slučajeva. Zemlja je najviši broj novih dnevnih slučajeva od početka pandemije zabilježila baš u subotu - 907, prema stranici Our World in Data.
Usporedbe radi, najviši dnevni broj slučajeva prije početka novog, odnosno prvog pravog vala u Australiji krajem lipnja, bio je 44 u travnju. U ponedjeljak je iznosio 834. Vrhunac novog vala, pogonjenog znatno zaraznijim delta (indijskim) sojem, vjerojatno još nije dosegnut.
S druge strane, broj umrlih u kolovozu u cijeloj Australiji kreće se između dva i četiri dnevno s tim da je posljednjih tjedan dana u padu. U zemlji je od početka pandemije od covida-19 umrlo 984 ljudi, što je oko 8 i pol puta manje nego u daleko manjoj Hrvatskoj, u kojoj su od prošlog ljeta na snazi uglavnom prilično blage mjere.
Vlasti dale ubiti pse iz azila da volonteri ne bi širili zarazu
Na udaru lockdowna u Australiji nažalost nisu samo ljudi već i životinje, pa je tako u teško shvatljivom slučaju u okrugu Bourke u Novom Južnom Walesu lokalno vijeće naredilo da se eutanazira 15 pasa iz tamošnjeg skloništa za životinje, uključujući 10 štenaca.
Razlog? Kako se volonteri koji tamo rade prilikom njihova prijevoza ne bi zarazili i širili covid-19.
"Vijeće je odlučilo poduzeti ovu mjeru kako bi zaštitilo svoje zaposlenike i zajednicu, uključujući ranjivu populaciju Aboridžina, od rizika širenja covida-19", poručili su iz Ureda za lokalnu upravu, a prenosi Sky News.
Glasnogovornik ureda dodao je da dužnosnici istražuju jesu li ovim postupkom prekršili neke zakone o okrutnosti prema životinjama. Kada je krenula likvidacija pasa, u skloništu se nalazilo pet pasa, a jedan od njih je imao 10 štenaca.
Kućna karantena sa znakom na kući
Vlasti savezne države Južne Australije u ponedjeljak su najavile da će isprobati kućnu karantenu za ljude koji se vraćaju iz drugih država, s aplikacijom koja se koristi za praćenje ostaju li ljudi kod kuće. Ako testni program bude uspješan, iskoristio bi se i za dio međunarodnih putnika koji se vraćaju u zemlju kako bi se ublažio pritisak na hotelsku karantenu.
Na te kuće morat će biti postavljeni službeni znakovi s natpisom: "Ovo kućanstvo je trenutno u karanteni. Posjetitelji nisu dozvoljeni. Molimo, pokucajte i ostavite dostavu na vratima." Također, policija će provoditi redovite provjere ljudi u ovakvoj karanteni.
Krajem prošlog mjeseca australsko ministarstvo vanjskih poslova imalo je čak 37.000 registriranih građana koji se žele iz inozemstva vratiti u zemlju, ali ne mogu ispuniti stroge uvjete za dozvolu, uključujući visoke troškove avionskih karata i hotelskog smještaja do kraja obavezne karantene, koje sami moraju plaćati. Naime, i napuštanje i ulaz u Australiju su i dalje zabranjeni za sve koji ne zadovoljavaju kriterije za izuzeće.
Nebrojene priče o australskim emigrantima koji se zbog toga nisu mogli ni oprosti od umiruće rodbine u domovini, upoznati svoju novorođenu djecu ili imati supružnike uz sebe tijekom liječenja raka kruže društvenim mrežama i medijima.
Naselja za karantenu
Neke su uznemirile i vijesti o izgradnji novih specijalnih naselja za karantenu, u koje bi se smještalo ljude koji nakon ulaska u zemlju moraju biti u izolaciji, koje vlasti zovu karantena-hubovi. Kritičari su ih, međutim, već cinično nazvali covid-kampovima.
Ipak, takva bi naselja, koja su među ostalim planirana u Perthu i Brisbaneu, naprosto trebala zamijeniti već navedeni hotelski smještaj i minimizirati mogućnost širenja zaraze u okolnu zajednicu. A upravo takvi slučajevi zaraze onih koji dolaze iz inozemstva uglavnom su bili uzrok dosadašnjih lockdowna.
Savezne vlasti i vlasti pojedinih saveznih država, suočene s kritikama da je sve rigorozniji lockdown posljedica potpunog neuspjeha kampanje cijepljenja, pokušavaju povećati dostupnost cjepiva i ubrzati tempo cijepljenja. Trenutno je samo 30% Australaca cijepljeno s obje doze, a 52% s jednom.
Premijerka Novog Južnog Walesa priznala: Virus se zbog delte širi i za vrijeme strogog lockdowna
"Sljedećih nekoliko tjedana bit će teško, no nedvojbeno je da će, kad budemo imali dovoljno visoke stope cijepljenja, život biti puno bolji. Znam, ovo su izazovna vremena, ali vidim svjetlo na kraju tunela", uvjerava građane Novog Južnog Walesa, čiji je glavni grad Sydney, premijerka te savezne države Gladys Berejiklian
Ipak, i premijerka ove najmnogoljudnije australske savezne države priznala je da se delta soj virusa probija i kroz strogi lockdown: "Virus se širi čak i za vrijeme vrlo strogog lockdowna, to je činjenica. Dakle, ono što moramo učiniti da zaštitimo sebe i svoje najmilije je da ostanemo kod kuće, ali i da se cijepimo.
Kad dođemo do 80% cijepljenih dvostrukom dozom, svaka će država morati živjeti s covidom. Ne možete zauvijek držati deltu vani", rekla je.
Ta strategija nultog covida, odnosno preventivnih lockdowna nakon svake detekcije novih slučajeva zaraze, funkcionirala je u Australiji donedavno. Iako su lokalni i regionalni lockdowni često trajali mnogo dulje od početnih planova - nekad i mjesecima - uspjeli su, u kombinaciji s drakonskim zatvaranjem granica i rigoroznim testiranjem i izolacijom, održati broj teško oboljelih i umrlih na vrlo niskoj razini.
"Tvrđava Australija više ne funkcioniše"
Australci su dosad bili spremni "podnijeti restrikcije koje bi drugdje u demokratskom svijetu bile potpuno politički nemoguće", komentirao je prošlog mjeseca Marc Stears, direktor Sydney Policy Laba na Sveučilištu u Sydneyju, za CNN.
Tolerancija za takve restrikcije među Australcima ima svoje izvorište u "prilično dubokom kulturnom osjećaju da opasnost vreba u inozemstvu, a najbolje što Australija može učiniti u ovim trenucima je da se odvoji od svijeta", dodao je Stears.
No sve je jasnije da ta strategija "tvrđave Australije" više ne funkcionira i da je i njena održivost krajnje upitna - iz političke, ekonomske, ako ne i pravne ili humanitarne perspektive. To je u ponedjeljak priznao i australski premijer Scott Morrison.
"Lockdown ne može trajati vječno. Ovo nije održiv način života u ovoj zemlji", rekao je na tiskovnoj konferenciji u Canberri te dodao da zemlja mora ići dalje te da mora početi smanjivati ograničenja kako se sve više ljudi bude cijepilo.
"Ovaj Dan svizaca mora završiti, a završit će kad počnemo dosezati 70% i 80% (stope cijepljenja)", dodao je, aludirajući na običaj u jednom američkom gradiću u kojem se svisca 2. veljače svake godine budi iz zimskog sna, a ako on vidi svoju sjenu, vraća se u hibernaciju, što znači nastavak zime.
Vlasti očekuju 70% cijepljenih do kraja listopada
Savezna vlada prošlog je mjeseca objavila plan u četiri faze za ublažavanje ograničenja nakon što se cijepi 70% od 25 milijuna ljudi starijih od 16 godina. Kad se cijepi 80% ljudi, bit će potrebna samo ciljana zatvaranja, a cijepljeni Australci mogli bi slobodno putovati među državama. Očekuje da će prag od 70% biti postignut do kraja listopada.
No do tog cilja još je vrlo dalek put i pitanje je hoće li zaista biti ispunjen do kraja listopada, pa čak i do kraja godine. Usto, druge savezne države (osim Novog Južnog Walesa) uglavnom signaliziraju da žele nastaviti s politikom agresivnog suzbijanja koronavirusa pod svaku cijenu.
Otvaranje u ovoj zemlji, nažalost, također je vrlo rizično zbog niske razine procijepljenosti i prirodnog imuniteta u populaciji i vjerojatno bi izazvalo eksploziju oboljelih, a zatim i umrlih.
"Nacionalni kabinet sada mora ići oprezno. S jedne strane, ne možemo prerano napustiti strategiju nulte stope covida i riskirati nesreću koju smo do sada izbjegavali. No s druge strane, ne možemo neograničeno ostati zazidani unutar tvrđave Australije, odsječeni od ostatka svijeta i povremeno odsječeni jedno od drugog", zaključio je australski Grattan Institute u svom nedavnom izvještaju na ovu temu.
"Kolosalni neuspjeh" s nabavom cjepiva
Uvođenje cjepiva u Australiji bio je "kolosalni neuspjeh" jer vlada nije kupila dovoljno cjepiva, pa će državne granice vjerojatno ostati zatvorene barem do početka 2022. godine, priznao je prošlog mjeseca i bivši premijer Malcolm Turnbull, koji je na vlasti bio od 2015. do 2018. godine.
Izgleda da je upravo početni uspjeh u kontroliranju epidemije kumovao pretjeranoj ležernosti i sporosti australske vlade u nabavi cjepiva i građana u cijepljenju.
Morrisonova vlada nije kupila dovoljno cjepiva, osiguravši samo obilnu opskrbu dozama AstraZenece premda postoji veliko kolebanje oko tog cjepiva, bez dovoljne narudžbe drugih cjepiva, dodao je Turnbull.
Upravo je medicinska preporuka da se osobe mlađe od 50 godina radije cijepe Pfizerovim nego AstraZenecinim cjepivom, zbog utvrđene pojave rijetkih slučajeva krvnih ugrušaka, dovela do toga da je australska vlada odustala od masovne nabavke AstraZenecinog cjepiva i početnog cilja ekspresnog postizanja kolektivnog imuniteta cijepljenjem do listopada ove godine.
Nakon toga su zdravstvene službe građanima radije preporučivale Pfizerovo cjepivo, ali njega je Australija nabavila daleko manje.
"U nekom smislu smo zarobljenici vlastitog uspjeha", priznao je Morrison i rekao da bi to svakako trebala biti pouka za druge zemlje.
Tekst preuzet sa Indexa
