Nakon što je BUKA među prvima objavila vijest da je Valentin Inzko dobio nasljednika, tražili smo komentare političkih lidera na ovu vijest. Do sada smo komentar dobili od lidera SDP-a, Naše stranke, NB-a, SDS-a, DNS-a, a odgovor je dao i predsjednik PDP-a Branislav Borenović.
Njegovi odgovori najsličniji su odgovorima Nenada Nešića, predsjednika DNS-a koji se zalaže za ukidanje OHR-a. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik tako nije ostao usamljen u ideji da je OHR bespotreban Bosni i Hercegovini.
Zanimljivo je da je lider SDS-a Mirko Šarović s oduševljenjem prihvatio izbor novog visokog predstavnika. On je u izjavi za BUKU kazao da od budućeg visokog predstavnika očekuje da će biti vrlo ambiciozan u svojim planovima.
“Što se neće svidjeti nekim sadašnjim nosiocima vlasti koji su ga već prozivali. Zbog toga treba očekivati oštre rasprave i polemike oko njegove uloge i njegovih planova. Prije svega biće zanimljivo” kazao je Šarović.
Očigledno je da lideri opozicionih stranaka nisu saglasni oko ove teme. Šarović nije griješio kada je rekao da će biti zanimljivo posebno jer Borenović i Nešić zagovaraju ukidanje institucije visokog predstavnika.
BUKA: Bosna i Hercegovina je dobila novog visokog predstavnika, kako komentarišete njegovo imenovanje?
Čim se počelo govoriti o dolasku novog viskog predstavnika i to Kristijana Šmita, bilo je vrlo izvjesno da će se to prije ili kasnije desiti. On je iskusan političar, iz ozbiljne zemlje i stranke i ne bi se tek tako licitiralo njegovim imenom. Kancelarija visokog predstavnika u BiH je trebala davno biti ugašena i to je moj jasan stav. Odluka da se počne sa potrebnim radnjama za gašenje Kancelarije visokog predstavnika bila je donesena još 2006. godine i to je bilo planirano sprovesti za manje od godinu dana. Umjesto odlaska i tada smo dobili novog visokog predstavnika. Retorika u BiH se zaoštrila, s jedne strane je bio Haris Silajdžić sa suludom idejom o BiH bez entiteta, s druge strane Dodik koji je počeo pričati o referendumu o otcjepljenju. Petnaest godina kasnije entiteti su realnost, Republika Srpskla sa svim obilježjima države postoji, ali nije nezavisna. Silajdžić je nestao sa političke scene, a Dodik više i ne spominje referendum o nezavisnosti. Međutim, rezultat tog, možemo reći i vjerovatno dogovorenog sukoba, bio je da tada visoki predstavnik ostane, ali i sva buduća retorika, stalni sukobi, tenzije, izražena korupcija, neefikasno i korumpirano pravosuđe, doveli su do toga da se nakon te 2006. godine imenuje već treći visoki predstavnik. Slobodno mogu reći da su tu instituciju u BiH zadržale vladajuće stranke i njihovi lideri, koji su sa dosadašnjim visokim predstavnicima najvećem dijelu odlično sarađivali.
BUKA: Sve su prilike da se Kancelarija neće tako brzo gasiti, šta očekujete od gospodina Schmidta?
Prije svega, očekujem da on bude posljednji visoki predstavnik ovdje. Lično nemam neka posebna očekivanja i nisam zagovornik stranog intervencionizma, ali mislim da je njegov dolazak ozbiljna poruka. Vjerovatno je i Evropi dosadilo stalno otvoreno pitanje BiH i da im, opterećeni unutrašnjim pitanjima određene nestabilnosti u EU, nije više u interesu imati zemlju na granici EU kojom će se stalno baviti. Ovo je vrlo vjerovatno biti naznaka da EU želi da se još više bavi pitanjem BiH, uspostavljanjem vladavine prava i evropskim putem. Mislim da je najvažnija borba protiv korupcije i efikasan rad pravosuđa. Svjedoci smo da su se u našem okruženju uspješno borili sa korupcijom, gdje pamtimo slučaj Sanader. U zemlji koja je simbol korupcije, kriminala, nepotizma, gdje jedna kasta ima stotine miliona KM, a narodu ne ostaje ništa, jasno je da i mi imamo svojih 'Sanadera'. Mi možemo biti uređeno, demokratsko i slobodno društvo koje ide ka EU tek kada ode visoki predstavnik, ali i kada sa političke scene odu i ovi domaći vlastodršci. Do tada ćemo grcati u nepravdi, interesima podobnih, dok oni za samo za svoju korist smišljaju sukobe i već ispraznu dnevno-političku retoriku koja ispari kada ostvare lične ciljeve i više im ne treba.
BUKA: Da li je realno očekivati da novi visoki predstavnik djeluje proaktivnije?
Za očekivati je da hoće, inače bi ostavili gospodina Incka da još nekoliko godina ovdje vegetira. Koliko je to dobro za Republiku Srpsku, nisam siguran, jer do sada strani protektorat nama ovdje nije baš išao na ruku. Vjerovatno „najproduktivniji“ visoki predstavnik je bio Pedi Ešdaun, a njega nikako ne možemo pamtiti po dobru. Ali i tada je saradnja vladajućih sa Kancelarijom visokog predstavnika bila odlična, pa je Ešdaunov zamjenik, odnosno glavni politički egzekutor 59 srpskih funkcionera, prvenstveno iz SDS i PDP, Grejm Dej, nakon OHR-a završio kao savjetnik u kabinetu tadašnjeg premijera Dodika. Vjerujem da je i u međunarodnoj zajednici sazrela svijest da se nametnutim rješenjima, političkim udarcima na samo jedan narod i institucije, korištenjem Bonskih ovlaštenja... ne može dugoročno ništa postići. Ali kao što sam rekao, mislim da Šmit dolazi da rješava već opterećujuće pitanje BiH i da će tu cilj biti uspostavljanje vladavine prava i razvoj demokratskih institucija, a manje političkih udara na predstavnike jednog naroda. Inače svima čine medvjeđu uslugu, pa i sebi samima.
