Znate li ko je bio Jakob Fugger zvani “Bogati”? Najbogatiji Evropljanin ikad

Iako se smatra jednim od najbogatijih ljudi svih vremena, rijetki su čuli za ime Jakoba Fuggera zvanog “Bogati”. Još u mladosti Jakob se zavjetovao: “Zgrtat ću profit dokle god sam u mogućnosti”, a predanost tom cilju učinila je Fuggere najmoćnijom evropskom porodicom u 15. i 16. stoljeću.

Rođen je na današnji dan prije 565 godina, 6. marta 1459. u njemačkom Augsburgu, kao deseto od jedanaestoro djece u porodici. Rodio se u porodici bankara i trgovaca tekstilom u Augsburgu.

Isprva mu je bila namijenjena crkvena karijera, no nakon smrti starijeg brata, Jakob je ipak zaposlen u porodičnoj firmi. Bila je to odluka koja se pokazala sudbinskom ne samo za podoricu Fugger, već i za cijelu Evropu.

Vrlo brzo je postalo jasno da se Jakob odlikuje predanošću, snažnim karakterom i beskrajnom ambicijom. Dok je trgovina skupocjenim tkaninama nastavila zauzimati važan dio porodičnog biznisa, Jakob se posvetio rudarstvu i bankarstvu koji su bili ključni za izgradnju poslovne imperije Fuggera.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Kroz zajmove dinastiji Habsburg uspio je ostvariti monopol nad unosnom trgovinom bakra i srebra u Evropi, a Jakobov je novac čak pomogao pri izboru njemačkih careva i nadbiskupa!

Fuggerovo bogatstvo iznosilo je oko 2 posto bruto nacionalnog dohotka Evrope tog vremena. Čak 17 generacija kasnije, tokom Drugog svjetskog rata, Jakobovi su potomci još uvijek živjeli od prihoda koji su dolazili od biznisa koji je pokrenuo.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

No, osim što je bio talentiran za biznis, Jakob Fugger je bio diplomat i strateg.

Novcem kontrolirao vladare i crkvu

U vremenima kada su vladari imali neograničenu moć, Jakob Fugger je imao hrabrosti i vještine upustiti se u visoko rizično posuđivanje ogromnih iznosa vladarima koji su im bili potrebni za vođenje ratova i raskošnog života. Naime, nevraćeni zajmovi vladara bili su najčešći uzrok propasti velikih bankara, piše Bljesak.info.

Fugger je postao bogat i moćan finansirajući teritorijalne ambicije Habsburgovaca. Upravo je njegov zajam bio presudan za izbor Karla V. na tron Svetog Rimskog Carstva. Od 850.000 guldena koliko je bilo potrebno, Jakob je sam osigurao više od pola!

Bankarskim uslugama Fuggera koristila se i Crkva. Iskoristivši svoj utjecaj Jakob je utjecao na promjenu crkvenog dekreta prema kojem se naplaćivanje kamata na zajmove smatralo grijehom. U novom dekretu pape Lea, naplaćivanje kamata smatralo se lihvarstvom samo ako je zajam dan “bez rada, troška ili rizika”, što naravno nijedan zajam nije bio.

U zamjenu za pozajmice Fuggeri su tražili od vladara udio u rudnicima. Na taj je način Jakob kontrolirao rudarsku industriju u Evropi i ostvario unosan monopol na trgovinu srebrom i bakrom.

Samo rudarske operacije u Ugarskoj donijele su mu ukupno 1,5 miliona zlatnih guldena.

Dvojno knjigovodstvo, kontrola informacija

Fugger je bio među prvima koji su počeli koristiti metodu dvojnog knjigovodstva u sjevernoj Evropi koja je omogućavala bolji uvid u poslovanje. Također je bio među prvima koji su slali revizore da provjere poslovanje u podružnicama.

Još kao mladić Jakob Fugger je poslan na pripravništvo u Veneciju koja je slovila za poduzetničku prijestolnicu Evrope. Boraveći u internacionalnom i kozmopolitskom gradu, Jakob je imao priliku steći znanja, iskustva i veze koje su mu koristile u poslovanju do kraja života.

Zanimljivo, bio je svjestan važnosti pravovremenih informacija za biznis. Stoga je osnovao prvu službu za vijesti u svijetu kako bi saznao o kretanjima na tržištu prije konkurencije. To se zbilo pola stoljeća prije nastanka novina.

Veliki filantrop

Jakob Fugger je ostao zapamćen i kao znameniti filantrop. Godine 1516. osnovao je Fuggerei koji se smatra prvim izgrađenim naseljem za socijalno ugrožene u svijetu. Fuggerei postoji do današnjeg dana i važna je turistička atrakcija grada Augsburga. Kupovinom ogromnih posjeda i grofovija stekao je naslov grofa, što je bio presedan u tadašnjoj Evropi.

Prema nekim proračunima Fugger je u današnjoj vrijednosti pod kraj života posjedovao 300 milijardi dolara. Umro je 30. decembra 1525. u Augsburgu kao jedna od najbogatijih osoba u historiji.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije