Dok Nemanja Starović govori o redovnoj procjeni reformi, Marta Kos potvrđuje obustavu isplata iz Plana rasta
Suprotstavljene poruke iz Beograd i Brisel ponovo su otvorile pitanje odnosa Srbija i Evropska unija, posebno kada je riječ o finansijskoj pomoći i napretku u reformama.
Ključne činjenice:
- Srbija tvrdi da nema blokade fondova, već redovna evaluacija
- EU potvrđuje obustavu isplata iz Plana rasta
- Razlog: nazadovanje u oblasti pravosuđa
- Plan rasta vrijedan 6 milijardi eura za Zapadni Balkan
- Podrška članstvu u EU u Srbiji i dalje relativna većina
Ministar za evropske integracije Nemanja Starović izjavio je da ne postoji nikakva blokada ili zamrzavanje sredstava iz evropskih fondova, već da je riječ o standardnom procesu procjene ispunjenosti reformskih kriterijuma.
Prema njegovim riječima, Evropska komisija kontinuirano prati napredak zemalja kandidata, te se isplate vrše u skladu sa ostvarenim rezultatima.
– Nema govora o bilo kakvom zamrzavanju sredstava, već o redovnoj evaluaciji – poručio je Starović, dodajući da Srbija nastavlja sa reformama, uključujući usvajanje preporuka Venecijanska komisija i izmjene izbornog zakonodavstva prema smjernicama ODIHR.
Međutim, iz Brisela dolaze drugačiji signali. Povjerenica za proširenje Marta Kos izjavila je da su isplate iz Plana rasta za Srbiju trenutno obustavljene zbog, kako je navela, nazadovanja u oblasti pravosuđa.
Ovaj program, koji obuhvata zemlje Zapadnog Balkana, vrijedan je oko šest milijardi eura za period od 2024. do 2027. godine i predstavlja ključni finansijski instrument podrške reformama i ekonomskom razvoju.
Uprkos različitim interpretacijama, srbijanska strana tvrdi da zemlja i dalje ostvaruje značajne rezultate u korištenju dostupnih sredstava.
Govoreći o evropskom putu, Starović je istakao da među građanima Srbije i dalje postoji relativna većina podrške članstvu u Evropskoj uniji, iako je primjetan određeni pad entuzijazma nakon dugotrajnog procesa pristupanja.
Prema dostupnim istraživanjima, oko 47 posto građana podržava članstvo u EU, dok je 35 posto protiv, a ostatak ne bi učestvovao u eventualnom referendumu.
Različite poruke iz Beograda i Brisela dodatno komplikuju odnose i otvaraju pitanja o tempu i kredibilitetu evropskih integracija Srbije u narednom periodu.