globalno, donosi činjenice koje bi svi trebali znati nakon današnje
objave da su prerađevine od crvenog mesa “dokazani”, a crveno meso
“vjerojatni” uzročnici tumora kod ljudi.
Ilustracije: Cancer Research UK/Index
Znanstvenici su današnju objavu grozničavo iščekivali čitav prošli
tjedan, a ona je stigla u skladu s očekivanjima jer zapravo potvrđuje
već uspostavljenu vezu između pojedinih vrsta mesa i raka. Vijest dakle
nije “nova”, ali je važna zbog činjenice da je zaključak donesen nakon
gomilanja dokaza u desetljećima istraživanja.
Važan je izvor, Međunarodna agencije za istraživanje raka (IARC) je
grupa koju sačinjavaju međunarodni stručnjaci zaduženi za pažljivu
procjenu ukupnih dokaza o riziku od tumora. U ovom slučaju, odluka je
donesena na temelju više od 800 istraživanja, pa stoga ima veliku snagu,
posebice za vlade i regulatore.
No, što posljednje otkriće znači u praksi? Koja je količina mesa razumna
za konzumaciju i koliki je broj slučajeva raka povezanih s prehranom
mesnim proizvodima? Stručnjaci navode da je potpuno jasno da produljena
prehrana temeljena na velikoj količini crvenog mesa dugoročno nije
zdrava, ali da odrezak, sendvič sa slaninom ili kobasica konzumirana
nekoliko puta tjedno ne bi trebali izazvati pretjeranu zabrinutost jer
je rizik od raka značajno manji nego kod drugih stvari povezanih s
tumorima – poput pušenja.
Što je “crveno”, a što “prerađeno” meso?
Očekivano, pridjev “crveno” se odnosi na svaku vrstu mesa čija je boja
prije kuhanja ili pečenja tamnocrvena, to podrazumijeva govedinu,
janjetinu i svinjetinu.
“Prerađeno” meso je pak sve meso koje se ne prodaje svježe, već se čuva
kroz soljenje, sušenje dimom ili druge postupke. U ovu kategoriju
pripadaju slanina, zimske kobasice, hrenovke, šunka, salama i slično.
Obje vrste se razlikuju od “bijelog” mesa, uobičajenog u svježoj
puretini, piletini ili ribi, za koje nema dokaza o povezanosti s rakom.
Dosadašnji dokazi
Zajedno s objavom IARC-a, danas imamo veliki korpus dokaza da je rak
crijeva uobičajeniji kod ljudi koji jedu ponajviše crvenog i prerađenog
crvenog mesa. Ti su se dokazi postojano gomilali kroz niz neovisnih
studija koji ih potvrđuju ili učvršćuju.
Postoje i rastući dokazi o mogućoj povezanosti prehrane crvenim mesom s
tumorima trbuha ili pankreasa, ali oni nisu toliko očiti kao u slučaju
raka crijeva za koji je najuvjerljivija analiza iz 2011. godine
provedena od strane “Međunarodne svjetske zaklade za istraživanje raka”
(WCRF) na temelju dvije prijašnje studije.
Istraživanja su ponudila podatke o ljudima koji jedu najviše crvenog
mesa i njegovih prerađevina pa ih usporedila s onima koji ga koriste
najmanje, a najvažniji zaključak je prenesen i u objavi IARC-a, odnosno
vodećih svjetskih medija: crveno meso i njegove prerađevine nisu jednako
štetne, pa su potonje snažnije povezane s rakom crijeva.
Drugim riječima, opasnost od navedene vrste raka je bila oko 17 posto
veća kod ljudi koji su jeli puno prerađevina crvenog mesa u odnosu na
one koji su ga konzumirali najmanje.
Cancer Research UK navodi da se sedamnaest posto može činiti kao
prilično velika brojka, pa ističe da je riječ o “relativnom” riziku koji
treba staviti u perspektivu i preinačiti u apsolutne brojke,
napominjući da su svi izneseni podaci okvirni jer je rizik od raka za
svakog drugačiji i temeljen na nizu različitih faktora.
Mi danas znamo da će na svakih 1000 ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu njih
oko 66 razviti rak crijeva u nekom trenutku života. Oni koji jedu
najmanje mesnih prerađevina umanjuju tu brojku za deset, pa će među
1,000 ljudi koji izbjegavaju crveno meso od raka crijeva oboljeti njih
56.
Kako crveno meso i njegove prerađevine izazivaju rak?
Istraživači još uvijek pokušavaju dokučiti kako točno crveno meso i
njegove prerađevine izazivaju pojavu kancerogenih stanica, ali su glavni
osumnjičeni pojedine kemikalije koje se mogu pronaći u mesu kao takvom.
Problemi s crvenim mesom počinju kad se kemikalija nazvana hem (sastavni
dio crvenog pigmenta u krvi – hemoglobina) započne raspadati u našim
crijevima gdje stvara druge kemijske spojeve zvane N-nitrozo za koje je
otkriveno da oštećuju stanice koje oblažu crijeva i zbog čega se druge
stanice moraju ubrzano replicirati kako bi sanirale štetu. Ta “ekstra”
potreba za replikacijom dovodi do povećanja šanse od grešaka u DNK-a
stanica, što je prvi korak na putu prema raku.
Uz navedenu i druge kemikalije u prerađenom mesu mogu rezultirati
štetnim N-nitrozo spojevima u crijevima, a na njihovu pojavu utječe i
vrsta termičke obrade. Tako je ustanovljeno da pečenje crvenog mesa na
visokim temperaturama, bilo na žaru ili roštilju, otpušta više štetnih
spojeva u usporedbi s drugim vrstama mesa.
No, postoje i druge teorije, pa dio istraživača sugerira da bi ulogu
uzročnika raka moglo imati i željezo u crvenom mesu ili bakterija koja
se nalazi u našim crijevima.
Kako bilo, potencijal mesa za izazivanje raka nije povezan s njegovom
kvalitetom ili porijeklom (mesnica ili supermarket) jer dosadašnji
dokazi sugeriraju da je riječ o kemikalijama koje se u njemu nalaze
prirodno.
Što znači odluka IARC-a?
Da bi se razumjelo što odluka IARC-a znači u praksi, potrebno je
razumjeti kako organizacija klasificira i kategorizira pojedinu
opasnost.
Kad IARC ocjenjuje dokaze o riziku od raka, on ih stavlja u nekoliko
grupa koje omogućuju lako prepoznavanje dodijeljene razine opasnosti.
Prerađevine od mesa su klasificirane kao “definitivni” uzročnici raka i
pripadaju “prvoj grupi kancerogena”, istoj u kojoj se već nalaze pušenje
i alkohol. Crveno meso kao “vjerojatan” uzročnik raka spada u “drugu
grupu kancerogena”, u kojoj je i rad u smjenama. Iako navedeno može
zvučati alarmantno, potrebno je uvažiti da sortiranje u grupama pokazuje
koliko je IARC uvjeren da crveno meso i njegove prerađevine uzrokuju
rak, ali ne i u kolikom broju slučajeva.
Riječima profesora Davida Phillipsa, jednog od stručnjaka za uzročnike
raka, IARC provodi “identifikaciju opasnosti”, a ne “procjenu rizika”,
što znači da organizacija ne nudi informacije o tome koliko je snažan
potencijal nečeg za izazivanje raka, već jednostavno da on postoji.
Cancer Research UK navedeno ilustrira opasnošću da će se netko okliznuti
o koru od banane, što se ne događa suviše često osim ako ne radite u
tvornici banana. Pritom, šteta koju je izazvala kora od banane generalno
nije onolika kao, primjerice, u slučaju sudara automobilom.
Kategorizacija IARC-a ne prepoznaje takvu razliku u intenzitetu, već
jednostavno konstatira da i automobil i kora od banane imaju potencijal
za izazivanje nesreća.
Znanstvenici su u 2011. procijenili da oko 3 na svakih stotinu slučajeva
raka u Ujedinjenom Kraljevstvu ima uzročnika u prekomjernom korištenju
crvenog mesa ili njegovih prerađevina (8.800 slučajeva godišnje), za
usporedbu, pušenje izaziva rak kod 64.500 ljudi godišnje ili (19 posto
od svih vrsta tumora).
Stoga, ništa od navedenog ne znači da je jedan obrok crvenog mesa “za
vas loš”. To znači da regularna prehrana velikim količinama crvenog mesa
i njegovih prerađevina kroz produljene vremensko razdoblje vjerojatno
nije najbolji put za one koji žele živjeti dugim i zdravim životom. Meso
je u redu ako se uzima umjereno, ono je dobar izvor proteina, željeza i
cinka. No, ljudi moraju biti razumni i ne konzumirati ga previše i
prečesto.
Koja je razumna količina crvenog mesa i njegovih prerađevina?
Odgovor na pitanje koja je količina crvenog mesa i njegovih prerađevina
“razumna” za konzumaciju se ne može utemeljiti na postojećim dokazima
jer ih nemamo. Sve što trenutačno možemo reći je da se rizik umanjuje
što ga manje jedete. Britanska vlada na temelju niza zdravstvenih
procjena preporučuje ljudima koji jedu više od 90 grama (težina nakon
kuhanja) crvenog mesa ili prerađevina dnevno da unos smanje na 70 grama
ili manje.
Veliki ljubitelji crvenog mesa koji su se našli zabrinuti današnjim
izvješćima bi definitivno trebali razmisliti o smanjenju njegova udjela u
prehrani, ali to ne znači da iznenada morate postati vegetarijanac,
osim ako to ne želite. Jednostavne se možete odlučiti na manje i rjeđe
porcije (dodajući mesu povrće, žitarice, grahorice…) ili preferirati
bijelo meso, odnosno ribu koji nisu povezane s rizikom od niti jedne
vrste raka.
Konačno, Cancer Research UK piše
da nakon današnje objave ne mijenja postojeće smjernice za zdravu
prehranu: jedite puno vlakana, voća i povrća; smanjite unos crvenog
mesa, njegovih prerađevina i soli; ograničite unošenje alkohola i
nemojte pušiti. Možda zvuči dosadno, ali zdrav život se uistinu svodi na
umjerenost.