Svjetska ekonomija pokazala je iznenađujuću otpornost, ali iza optimistične slike kriju se ozbiljni rizici – od inflacije i ogromnih javnih dugova do ratova i posljedica klimatskih promjena, upozorila je direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva.
Govoreći u Bangkoku, Georgieva je istakla da optimizam proizlazi iz otpornosti globalne ekonomije, ubrzanog razvoja umjetne inteligencije i snažne dinamike azijskih ekonomija.
Međutim, upozorila je da upravo razvoj novih tehnologija, zajedno sa geopolitičkim krizama i rastom troškova energenata, otvara dodatna pitanja za svjetsku ekonomiju.
„Inflacija je poput poreza na siromašne“
Posebnu zabrinutost Georgieva je izrazila zbog posljedica rata u Iranu, koji je doveo do rasta cijena energenata i dodatnog pritiska na inflaciju.
Najveći teret, prema njenim riječima, osjećaju siromašnije države koje zavise od uvoza nafte, dok istovremeno nemaju dovoljno koristi od velikih ulaganja u umjetnu inteligenciju.
„Ljudi svugdje, a posebno u siromašnijim zemljama, ne vole inflaciju. Inflacija je poput poreza na siromašne“, poručila je Georgieva.
Rast cijena energenata može dodatno povećati troškove transporta, proizvodnje i hrane, čime se pritisak direktno prenosi na građane i kompanije.
Dugovi sve više pritiskaju siromašne zemlje
Još jedan veliki problem predstavlja rast troškova servisiranja javnog duga.
Georgieva je navela da je udio otplate dugova u državnim prihodima zemalja s niskim dohotkom posljednjih godina porastao sa 8 na 14 posto.
To znači da sve veći dio novca koji države prikupe kroz poreze i druge prihode odlazi na otplatu postojećih dugova, umjesto na zdravstvo, obrazovanje, infrastrukturu i razvoj.
Direktorica MMF-a poručila je da ta institucija ima odgovornost pomoći ugroženim državama kroz restrukturiranje dugova, mobilizaciju finansijskih sredstava i stvaranje uslova za privatne investicije.
Umjetna inteligencija donosi priliku, ali i strah
Georgieva je među glavnim razlozima za optimizam izdvojila upravo umjetnu inteligenciju.
Nova tehnologija mogla bi povećati produktivnost i otvoriti prostor za novi ekonomski rast, ali istovremeno izaziva zabrinutost zbog mogućih posljedica po tržište rada i neravnomjerne raspodjele koristi.
Uz inflaciju i dugove, među najvećim rizicima ostaju ratovi, geopolitičke tenzije i klimatske promjene.
Poruka MMF-a tako je istovremeno optimistična i upozoravajuća: svjetska ekonomija zasad odolijeva velikim udarima, ali prostor za nove šokove sve je manji, posebno za države koje već imaju visoke dugove i zavise od uvoza energenata.