Foto: Hedy Lamarr, wikipedia
Naravno da nije. Povijest je puna muškaraca koji su najbolje ideje ukrali ženama i sebi pripisali sve zasluge. Objavljivali su ih pod svojim imenima, dobivali nagrade te stekli bogatstvo i slavu. U nastavku možete pronaći neka nevjerojatna otkrića žena koja su pripisana muškarcima.
Rosalind Franklin – struktura DNA
Rosalind Franklin tragična je znanstvena heroina koja je preminula 1962. godine, u 38. godini, ne dočekavši slavu i priznanja poput njezinih muških kolega Jamesa Watsona, Francisa Cricka i Mauricea Wilkinsa, koji su te godine za otkriće strukture DNA dobili Nobelovu nagradu.
Britanska kemičarka proučavala je DNA na Kings's Collegeu u Londonu 1951. godine sa svojim studentom Raymondom Goslingom kada je otkrila da postoje dvije verzije DNA, odnosno prva je uočila dvostruku zavojnicu. Napravila je revolucionarnu sliku koju je njezin kolega pokazao Watsonu i Cricku bez dopuštenja.
Ovo je bila prekretnica u njihovom istraživanju, a kada su 1954. godine objavili svoja otkrića, samo usputno su spomenuli doprinose Rosalind Franklin iako se sve baziralo na njezinim podacima. Watsona i Cricka i danas ljudi smatraju zaslužnima. Tako, uostalom, govori i Nobelova nagrada koju su dobili 1958., četiri godine prije nego što je Rosalind Franklin umrla od raka jajnika.
Doprinos Mileve Marić teoriji relativnosti
Mileva Marić bila je prva supruga nobelovca Alberta Einsteina te je do kraja života bila u njegovoj sjeni. Njihova veza i brak su opisani kao burni, ali još važnije, njihovi odnosi doveli su u pitanje vjerodostojnost njegovih radova.
“Trebam svoju suprugu, ona rješava sve moje matematičke probleme”, izjavio je Einstein o ženi koja je briljirala u matematici i fizici, bila je jako organizirana i metodična, stoga je i njega poticala da bude takav.
U pismima svojoj ženi Einstein je često raspravljao o idejama i eksperimentima koji su ga doveli do teorije relativnosti. Među tim pismima su ona koja pokazuju da je Mileva imala zasluge u nastanku teorije.
U izvornom rukopisu Einstein teoriju opisuje kao “naš rad”, “naše istraživanje”, pa čak i “naša teorija”. U jednom dijelu piše: “Kako ću sretan i ponosan biti kada nas dvoje zajedno dovedemo svoj rad o relativnosti do velikog zaključka.”
Nejasno je koju je točno ulogu Marić imala u Einsteinovom djelu, no mnogi znanstvenici pretpostavljaju da je bila mnogo veća nego što se znalo.
Ada Lovelace – prva računalna programerka
Britanska matematičarka Ada Lovelace sebe je nazivala analitičarkom i metafizičarkom, svoj je pristup opisala poetičnom znanošću, a u povijesti je zapamćena kao prva računalna programerka. Bila je jedan od prvih svjetskih računalnih genija iako njenu ulogu često minimiziraju muški povjesničari.
Godine 1843. surađivala je s izumiteljem Charlesom Babbageom na Sveučilištu u Londonu. Tijekom pisanja znanstvenog članka i rada s Babbageovim Analitičkim strojem Ana Lovelace otkrila je prvi priznati strojno proizvedeni algoritam.
Time je postala prva računalna programerka na svijetu. Njene su ideje najranije zabilježeni prijedlog za ono što su danas računalno programiranje i algoritmi. Ipak, njena postignuća dugo su bila podvrgnuta raspravama i nerijetko mizoginim karakterizacijama njezine uloge.
Godine 2009. utemeljen je Dan Ade Lovelace koji se obilježava 16. listopada i slavi postignuća žena u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici. Iako je njezin doprinos znanosti prepoznat tek nedavno, njen potencijal i strast za tehnologijom učinili su je snažnim simbolom za suvremene žene u znanosti.
Bez Hedy Lamarr danas ne bismo imali pametne telefone
Hedy Lamarr u svoje je vrijeme slovila kao najljepša žena svijeta i najviše je pamte kao sirenu s velikog ekrana koja je filmskom golotinjom 30-ih godina prošlog stoljeća skandalizirala ćudoredno društvo. Za njen film Ecstasy struka se slaže da sadrži prvu scenu ženskog orgazma ikad na filmu.
Glumica crne kose koja je umrla na prijelazu milenija u 86. godini u svojoj je autobiografiji napisala da svaka djevojka može biti glamurozna, “samo treba biti nepomična i izgledati glupo”.
Međutim, ona je bila puno više od toga. U dokumentarcu Bombshell: The Hedy Lamarr Story o njenom životu otkriva se da se njezina ljepota zapravo ispriječila tome da dobije zasluženo priznanje kao oštroumna znanstvenica i inženjerka čije su inovacije pomogle revolucioniranju modernih komunikacija.
Mlada austrijska emigrantica židovskog porijekla osmislila je tajni sustav komunikacija koji je trebao pomoći u borbi s nacistima, ali su je nadležni ignorirali i kazali joj da vojnike radije uveseljava svojom ljepotom.
Njen patent tada nije korišten, ali danas su moderne tehnologije bez njega nezamislive. Bila je već u poodmakloj dobi kada su tehnološki stručnjaci shvatili da se njezin koncept danas koristi kao temelj za sigurne Wi-Fi, GPS i Bluetooth veze.
Lise Meitner i nuklearna fisija
Lise Meitner bila je učenica Maxa Planka i prva Njemica na profesorskoj poziciji na njemačkom sveučilištu. Bila je prisiljena napustiti zemlju zbog svojeg židovskog podrijetla, no nastavila je suradnju s istraživačkim partnerom Ottom Hahnom.
Oni su 1938. prvi artikulirali ideju o nuklearnoj fisiji, koja će nakon pet godina dovesti do stvaranja atomske bombe. Ipak, svatko tko želi okriviti odgovorne, našao bi samo Hahnovo ime iza ovog otkrića. Naime, on je odlučio izostaviti ime svoje partnerice i tako je bio jedini dobitnik nagrade za kemiju Kraljevske švedske akademije znanosti 1944. godine.
Margaret Knight – stroj za papirnate vrećice
Često nazivana Lady Edison, Margaret Knight bila je poznata izumiteljica, ponajviše zato što je imala sredstva da se izbori za svoja prava. Dizajn njezina izuma stroja za papirnate vrećice ukrao je muškarac koji je tražio da se stroj patentira na njegovo ime, tvrdeći kako žena nije sposobna napraviti takav iskorak. Trebale su joj tri godine, no Knight je ipak na kraju dobila slučaj na sudu.
Index