Bosanskohercegovački ljubitelji knjige pokazuju veliko interesovanje za autore turske književnosti koja je poznata po svojim pričama i romanima, do sada je prevedeno 48 knjiga s turskog na bosanski jezik, a po ukupnom broju turskih djela prevedenih na strane jezike bosanski jezik nalazi se na sedmom mjestu, saopćeno je iz Centra za razvoj odnosa sa BiH (BIGMEV).
Direktor bosanskohercegovačke izdavačke kuće Buybook Damir Uzunović rekao je ranije za agenciju Anadolija da su među čitateljima u BiH posebnu pažnju izazvala djela nobelovca Orhana Pamuka. Ayše Kulin, Ahmeta Hamdija Tanpinara i Asli Erdogan.
U Bosni i Hercegovini postoji veliko interesovanje za tursku književnost. Izdavačke kuće su u posljednjih nekoliko godina zbog velike potražnje počele prevoditi knjige turskih pisaca na bosanski jezik. Na sajmovima knjiga unutar zemlje interesovanje za turske knjige također je u porastu. Predsjednik BİGMEV-a Muzaffer Čilek naglasio je da je do sada prevedeno 48 knjiga s turskog na bosanski jezik te da je bosanski jezik sedmi po redu po broju turskih djela prevedenih na strane jezike, navedeno je u novom biltenu BIGMEV-a na bosanskom jeziku.
Do sada je prevedeno 48 knjiga s turskog na bosanski jezik, a po ukupnom broju turskih djela prevedenih na strane jezike bosanski jezik nalazi se na sedmom mjestu.
Među knjigama prevedenim s turskog na bosanski jezik je djelo “Allahove kćeri” Nedima Gursela, “Rastanak”, Njeno ime: Aylin i “Zadnji voz za Istanbul” od Ayše Kulin, Elif Šafak (Ljubav), Ahmet Hamdi Tanpinar (Mir, Institut za namještanje satova), Orhan Pamuk (Bijeli zamak, Muzej nevinosti, Istanbul, Zovem se crvena), Kuršat Bašar (Muzika mog života), Rešat Nuri Guntekin (Kad lišće pada), Yunus Emre (Slavuj ljubavi), Zulfu Livaneli (Serenada), Tuna Kiremitči (Idi, prije nego što te previše zavolim), Hande Altayli (U ljubav se đavo miješa), İlber Ortayli (Osmanlije – posljednja imperija).
Kroz zajednički projekat koji se realizira u saradnji Yunus Emre İnstituta i Ziraat Banke pod nazivom “100 turskih biblioteka” otvorena je biblioteka u Sarajevu koja omogućava čitateljima u Bosni i Hercegovini lakši pristup izvorima turske književnosti.
50 nijansi sive najprodavanija knjiga u Bosni i Hercegovini
Iako bosanskohercegovački čitatelji pokazuju interesovanje za djela autora poput Muse Ćazima Ćatića, Alekse Šantića, Maka Dizdara, Safvet-bega Bašagića te Branka Ćopića, roman 50 nijansi sive autorice E. L. Jameson dostiže vrh na listi bestselera u 2012. godini u Bosni i Hercegovini kao i u mnogim drugim zemljama.
Bosanskohercegovački čitatelji također pokazuju interesovanje za djela religioznog karaktera. Knjiga Luce Mozzatija pod nazivom Islamic Art izučava islamsku kulturu i historiju civilizacije te se nalazi među prvih 5 najtraženijih knjiga.
Knjige o ratu u Bosni i Hercegovini imaju veliko interesovanje
Knjige o ratu zauzimaju veoma važno mjesto u bosanskohercegovačkoj književnosti. Knjige koje obrađuju ratnu tematiku predmet su velikog interesovanja kako kod domaćih tako i kod stranih čitatelja. Knjiga Jasminka Halilovića pod nazivom Djetinjstvo u ratu nedavno je predstavljena u Evropskom parlamentu.