U obrazloženju suda se navodi da se američki zakon o zaštiti autorskih prava ne odnosi na ranija djela o genijalnom detektivu, uključujući reference na Holmsa, njegovog pomagača dr Votsona, njegovog glavnog neprijatelja profesora Moriartija, adresu na kojoj je živio (221B Bejker Strit), pa čak i Holmsovu slabost prema kokainu.
Sudsko vijeće je ocijenilo da ne postoji osnov da se autorska pravna zaštita dalje produžava. Jedino posljednjih 10 Dojlovih romana o Šerloku Holmsu, koji su objavljeni između 1923. i 1927, a čija autorska prava ističu za 95 godina, zaslužuju zaštitu, istakao je sud, prenosi Rojters.
“Kada neka priča pređe u javno dobro, njeni elementi – uključujući njene junake koji su bili zaštićeni isteklim autorskim pravima, postaju dostupni drugima”, kazao je sudija Ričard Pozner koji je predsjedavao vijećem.
Odluka suda predstavlja pobjedu za izdavača Leslija Klingera koji je tužio zadužbinu Konana Dojla, osporavajući joj pravo da od njega traži 5.000 dolara za objavljivanje serije priča o Šerloku Holmsu.
“Autorska prava imaju svoj početak i svoj kraj i ne mogu se produžavati unedogled”, zaključio je Klingerov advokat.