Dječije pozorište Republike Srpske od 14. do 20. oktobra biće domaćin 25. Međunarodnog festivala pozorišta za djecu, koji će okupiti pozorišta iz 11 država sa 14 predstava. Festival će biti otvoren premijerom predstave „Snježna kraljica“, koju je režirala Aleksandra Spasojević, prvakinja Dječijeg pozorišta Republike Srpske.
Ovogodišnje izdanje festivala ima poseban značaj jer se poklapa sa obilježavanjem 70 godina od prve premijere u ovoj pozorišnoj kući. Upravo je 14. oktobra 1956. godine izvedena predstava „Šumski car“, kojom je započela istorija pozorišta za djecu u Banjaluci.
Za selektora festivala Slobodana Perišića izbor predstava nije bio jednostavan zadatak. Među brojnim prijavama trebalo je izdvojiti naslove koji će predstaviti savremenu lutkarsku umjetnost i njene različite estetike.
„Za četiri mjeseca stiglo je više od 120 prijava, koje su pristizale u različitim etapama. Među njima su bile i predstave iz Kanade, Meksika i nekoliko afričkih zemalja. Međutim, još jednom se pokazalo da je evropska lutkarska estetika veoma pouzdana“, rekao je Perišić.
Prema njegovoj ocjeni, posebno zanimljive predstave ove godine dolaze iz jugoistočnog dijela Evrope, a među zemljama koje se izdvajaju naveo je Češku, Bugarsku i Poljsku. U programu je zastupljena i Njemačka.
„Mogli bismo reći da imamo i regionalnu evropsku selekciju. Kod nas se na festivalima uglavnom pojavljuju iste predstave, što govori o njihovom kvalitetu, ali i o produkcijskim kapacitetima pozorišta. Ove godine nemamo neko novo pozorište iz regije koje bi predstavljalo iznenađenje. Uglavnom su tu već dokazana pozorišta iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Hrvatske“, istakao je Perišić.
Kvalitet predstave presudan za selekciju
Govoreći o kriterijumima kojima se vodio prilikom izbora, Perišić je naglasio da je presudan bio kvalitet predstave, od početne ideje do njene realizacije.
„Nema tu neke velike filozofije. Već u prvim minutama gledanja predstave možete procijeniti o kakvoj je predstavi riječ, kakav je njen kvalitet i estetika. U samoj formi sadržani su svi elementi idejno-tematske konstrukcije. Kroz nju možete prepoznati žanr, stil, poruku, način realizacije i kvalitet produkcije. To je bio osnovni preduslov da predstavu pozovemo na festival“, objasnio je selektor.
Iako je izbor bio zahtjevan, Perišić smatra da je napravljen kvalitetan program. Ipak, upozorava da se lutkarstvo suočava sa brojnim izazovima, među kojima su ekonomska nestabilnost i šire društvene promjene.
„Nadam se da lutkarstvo neće postati umjetnost koja će polako nestajati, ali danas se veoma mali broj pozorišta bavi kvalitetnim lutkarstvom. Zbog toga ponavljam da nije bilo lako odabrati ovih 14 predstava“, rekao je Perišić.
Posebno važnim smatra i planove za unapređenje festivala u narednim godinama. Prema njegovim riječima, razgovarano je o mogućnosti da organizatori, pored predstava koje se prijavljuju na festival, samostalno pozivaju produkcije čiji kvalitet prepoznaju u regionalnom pozorišnom prostoru.
„Koliko sam shvatio, u budućnosti bismo mogli imati i veći budžet, što bi nam omogućilo da napravimo još kvalitetniju selekciju. To, naravno, ne znači da ove godine nismo uspjeli da iz velikog broja prijava izdvojimo ono što je trenutno najkvalitetnije“, istakao je Perišić.
„Snježna kraljica“ kao lični i profesionalni izazov
Festival će biti otvoren premijerom „Snježne kraljice“, predstave koju režira Aleksandra Spasojević. Za nju ovaj projekat ima posebno značenje, jer povezuje tridesetogodišnji rad u Dječijem pozorištu Republike Srpske sa istorijom ove institucije.
„Samo u ovoj kući odigrala sam toliko naslova, pogledala toliko lijepih predstava, ne samo sa našeg repertoara već i onih koje su igrane na ovom festivalu“, rekla je Spasojević.
Kako je navela, ideja da upravo ona režira „Snježnu kraljicu“ nastala je tokom razgovora prije otprilike godinu dana, kada je odlučeno da se simbolično povežu važni datumi za pozorište i festival.
„Prije otprilike godinu dana, kroz jedan naš dogovor, nekako smo spontano odlučili da povežemo ta tri datuma i da ja dobijem tu čast da na sutrašnji dan, 14. oktobra, nakon 70 godina od prve premijere u našoj kući, ponovo postavim „Snježnu kraljicu“, ovaj put u mojoj režiji“, istakla je Spasojević.
Andersenove bajke, kaže, prate je još od djetinjstva, ali ih danas razumije drugačije nego kada ih je prvi put čitala. Upravo je to jedan od razloga zbog kojih se odlučila za ovu priču.
„Ja sam zaista veliki obožavalac Andersenovih bajki. Voljela sam ih još odmalena. Tada sam ih čitala na jedan način, a kasnije im se ponovo vraćala, ali sam uvijek intuitivno, vjerovatno i podsvjesno, razmišljala i shvatala da su one mnogo više od onoga što nazivamo bajkama, odnosno pričama za djecu“, rekla je Spasojević.
Prema njenim riječima, „Snježna kraljica“ otvara prostor za različita tumačenja i nosi emocije koje prevazilaze okvire klasične bajke.
„One zaista imaju mnogo nivoa i mogućnosti tumačenja. Tako sam se, nakon toliko godina, odlučila da to bude upravo „Snježna kraljica“, bajka koja je u meni još kao djetetu uvijek izazivala neku vrstu strahopoštovanja. Ne straha, već strahopoštovanja – to je prava riječ. U toj bajci ima toliko tuge, ljubavi, surovosti i neke tame, ali i svjetlosti na kraju tunela, baš kao i u samom Andersenovom djelu“, istakla je rediteljka.
Direktorica Dječijeg pozorišta Republike Srpske Ljiljana Labović Marinković podsjetila je na značaj 14. oktobra, datuma kada je prije 70 godina u Banjaluci izvedena prva profesionalna predstava za djecu.
„U istoriji naše kuće 14. oktobar upisan je kao datum kada je u ovom gradu odigrana prva profesionalna predstava za djecu, u tek osnovanom pozorištu za djecu“, istakla je Labović.
Govoreći o 70 godina rada pozorišta i monografiji koja svjedoči o njegovoj istoriji, naglasila je da o ugledu ove ustanove govore i reakcije stručne javnosti, uključujući kolege iz Muzeja pozorišne umetnosti u Beogradu i sa Sterijinog pozorja, gdje je knjiga predstavljena.
Na festivalu će biti izvedene predstave pozorišta iz Srbije, Bugarske, Češke, Španije, Poljske, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Mađarske, Sjeverne Makedonije, Njemačke i Rusije.
Međunarodni žiri čine reditelj Miroslav Benka, teatrolog Vesna Kusec Torjanac i glumac Željko Milićević. Oni će dodijeliti Gran pri za najbolju predstavu u cjelini, kao i nagrade za najbolju režiju, scenografiju i muziku, pet ravnopravnih glumačkih nagrada, nagradu „Dragan Banjac“ za najkomičniju glumačku igru i specijalne nagrade.
Generalni pokrovitelj festivala je Kabinet predsjednika Republike Srpske, uz podršku Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske, Grada Banjaluka i Ministarstva kulture Srbije.