Evelina Ina Marić je profesor fizičkog vaspitanja, trener plivanja, instruktor skijanja, fitnes trener i što je možda za nas najvažnije, elitna polumaratonka, trkačica.
Ina je ove godine jedna od promoterki ženskog trčanja Jubilarnog 5. Banjalučkog polumaratona koji se održava 12. 5. 2019. godine. Ina želi da pomogne u nastojanju organizatora da što više žena uže u svijet trčanja.
Sa Inom razgovaramo o trčanju, pripremama za polumaraton, ženama koje trče i drugim temama. Neka od pitanja postavljale su i čitateljke na društvenim mrežama. U narednom periodu donosimo vam seriju intervjua o ženama koje trče.
Ina, zašto svaka žena treba da trči?
Treniranje određene vrste sporta predstavlja jednu od važnih aktivnosti u životu nekog sportiste ili rekreativca. Baviti se sportom, u ovom slučaju atletikom od velikog je značaja za oba pola. Kada su u pitanju osobe ženskog pola, treniranje atletike može da utiče na mnoge aspekte njihovog života. Prije svega lična interesovanja i očekivanja koja njihov klub i treneri ispunjavaju dovodi do njihovog zadovoljstva. Kao što su ostvarenje ličnih interesa (redukovati tjelesnu težinu, poboljšati izgleda tijela, povećati kondiciju, istrčati određene trke, ostvariti što bolje vrijeme i plasman itd.)
Zatim ostvarivanje socijalnih kontakata sa drugim ljudima u domenu sporta (druženje, pripreme, podrška jedni drugima, putovanja, dobra komunikacija ). Pokazati dobre rezultate, imati jaku podršku usmjerava svakoga na postizanje uspjeha, kroz koji obezbjeđuje sebi materijalni položaj. Može samim tim da utiče na odličan status i prestiž u društvu. Jako je važno i za zdravlje svake žene, bilo da se tim bavi profesionalno ili rekreativno. Bitno je kako za tjelesne funkcije tako i za psihičke. Pored toga optimalno planirano i programirano fizičko vježbanje pozitivno djeluje na zdravstvenu i morfološko funkcionalnu sposobnost, te na voljno-moralnu i intelektualno-radnu sposobnost kako muškaraca tako i žene. Trčanjem se možemo osloboditi napetosti, nervoze, sklonosti ka negativnim osjećanjima ( bijes, ljutnja, anksioznost)…
Savremena istraživanja dokazuju da trčanje pozitivno djeluje na sprečavanje i liječenju nekih bolessti tipičnih za žensku populaciju. Prema rezultatima studije istraživača iz Brigham and Women“s Hospital u Bostonu ustanovljeno je da trčanje može znatno povećati izglede za preživljavanje raka dojke. A u dvogodišnjem istraživanju kanadskih naučnika s University of British Columbia dokazano je da djevojčice i žene koje se bave fazičkim vježbanjem dobivaju na koštanoj masi te smanjuje izglede za pojavu osteoporoze u kasnijoj životnoj dobi. Neupitno da je trčanje u ženskoj populaciji potrebno i poželjno, međutim podaci u svijetu i kod nas govore o još uvijek nedovoljnoj uključenosti žena u sportske aktivnosti u odnosu na mušku populaciju. S toga je jako bitno da probudimo svijest kod žena i animiramo ih da se aktiviraju!
Koja su Vaša iskustva na Banjalučkom polumaratonu? Šta Banja Luka može da unaprijedi da privuče još žena da trči?
Peti BL polumaraton, trka koja se ne propušta! Učestvovala sam na dva BL polumaratona 2017.godine kada sam bila totalni početnik i 2018. kada sam već napredovala u trčanju. Oba polumaratona koja sam istrčala su mi ostala u lijepom sjećanju i imam pozitivna iskustva sa istih. Banjalučki polumaraton iz godine u godinu sve više napreduje nudi sigurnost i kvalitet trka, mnoštvo zanimljivih i edukativnih sadržaja, interesantna staza koja prolazi kroz cijeli grad. I ono što je najvažnije tih dana se u gradu osjeti sportski, zdrav način života. Ono što je bitno naglasiti je da Banja Luka mora unaprijediti aktivnost žena u sportu kroz ovakve manifestacije kao što je BL polumaraton i radionice, te na različite načine animirati ih i promovisati zdrav i aktivan način života.
Koji su najčešći problemi i predrasude sa kojima se susreću žene u trkačkom svijetu i kako se mi kao trkačka zajednica svi zajedno možemo bolje organizovati u riješavanju istih?
Kada su u pitanju predrasude i problemi od strane drugih ljudi, one su uvijek prisutne u različitim životnim sferama, a ne samo u domenu sporta/atletike! Kažu da najčešće predrasude iskazuju oni koji nisu kompetentni da pričaju o sportu, te ljudi koji se njim nikad i nisu bavili. Gledano iz mog ugla, mogu samo da kažem da postoje oni koji su visoko motivisani za bavljenje sportom, oni koji su manje motivisani, te oni koji nisu uopšte motivisani. Jaka i snažna volja, dobar podsticaj, određeni planovi i prioriteti dovode do toga da se postavljeni ciljevi lako i ostvare. U današnje vrijeme ljudi često ne mogu da prihvate uspijehe drugih ljudi, te s toga mogu da se jave predrasude.
Koliko je vremenski dovoljno za ozbiljnu pripremu za polumaraton? Ne mislim na ambiciju postizanja takmičarskog vremena nego solidnog amaterskog vremena. (Pitanje postavila Tatjana Vučković Bosić)
Smatram da za ozbiljniju amatersku pripremu treba oko 6 mjeseci do godinu dana treniranja, sve zavisi o tome kakve ciljeve sebi postavite. Jer ni jedan npr. polumaraton nije isti, ni staza, a ni vremenski uslovi. Sve su to spoljni faktori koji utiču na rezultat trke. Iz ličnog iskustva navodim primjer da sam za 6 mjeseci rada sa edukovanim trenerom i takmičarom u atletici spustila vrijeme 31 min. sa 2.10h na 1 .39h. Smatram da svako ko ima volju za treniranje i napredak uspijeh ne može da izostane.
Koje vežbe dodatno (sem naravno trčanja) radiš da bi poboljšala formu, pripremila telo i istrčala određenu distancu? Pitanje postavila Latinka (pitanje sa instagrama)
Ono što ja najviše praktikujem uz treninge trčanja su:
– vježbe snage za trup, skup vježbi koje učvrćuju trbušne I leđne mišiće, te mišiće karlice, ramenog pojasa I grudi. Važno je imati ove mišiće jake jer nam oni omogućavaju uspravno držanje. U trčanju je njihova važnost još veća jer svakodnevnim treninzima tijelo izlažemo velikim opterećenima i ako nam je trup slab, vrlo brzo dođe do povrede.
-Vježbe za razvoj mišićne izdržljivosti koje izvodim sa tegovima, bučicama I trenažerima. Radim na razvoju cijelog tijela. Ovoj vrsti treninga nije cilj povećanje snage I volumena mišića nego povećati mišićnu izdržljivost velikim brojem sporih ponavljanja sa manjim težinama I na taj način treniramo spora mišićna vlakna koja su dominantna kod dugoprugaša. Vježbe mišićne izdržljivosti radim u kružnom obliku rada.
Velike su koristi od razvoja mišićne izdržljivosti, prevencija od povreda, odgađanje mišićnog umora, poboljšanje trkačke forme. Kada se ove vježbe izvode i uz to dodaju vježbama fleksibilnosti to je dugotrajna garancija u trčanju bez povreda.
Šta je to zbog čega kada jednom počnemo trčati više ne možemo stati? Zbog čega postajemo ovisni o trčanju i hoćemo svaki put trčati duže i brže? (Pitanje postavila Tanja Prnjić)
Trčanje je aktivnost koja pruža realno stanje, koliko uložiš, toliko dobiješ za uzvrat. Poznato je svima da trčanjem se podstiče oslobađanje hormona sreće. Svaki početak jeste težak ali kada se tijelo adaptira na trening trčanja svakim danom će biti sve lakše. Neka istraživanja koja su sprovedena su dokazala da se trčanjem razvijaju pozitivne aktivnosti u mozgu i ljudi nakon nekog vremena postanu ovisni o trčanju. To je aktivnost koja u potpunosti mijenja život na bolje. Postavljamo sebi iznova zadatke I ciljeve, pripremamo se za nove izazove I to je ono sto nas održava u treningu trčanja I usrećuje. Trčanje smatram kao pozitivnu ovisnost, koja nam pruža užitak u napredovanju te s toga želimo trčati duže I brže kako bi ispunili očekivane rezultate.