Jednosatni razgovor protekao je u iznimno duhovitoj atmosferi, kada
je Cleese na brojna ozbiljna pitanja odgovarao uz mnoštvo šala,
potvrdivši time status jednog od neprevaziđenih komičara današnjice iza
kojeg je pet decenija rada na filmu.
Snimanje filma, suština komedije, rad na kultnoj seriji “Leteći
cirkus Monty Pythona”, ideje i njihova originalnost samo su neke od tema
kojih se Cleese dotakao.
Prvenstveno je naglasio da se ne smatra zvijezdom velikog ekrana,
zbog čega mu je pomalo i neprijatno ponijeti čast dobitnika “Srca
Sarajeva” uz velikane poput Roberta de Nira i Martina Scorsesea, iza
kojih je 20-ak snimljenih filmova u koje je uloženo mnogo energije i
truda te i dalji aktivan rad. Podvlači da njegova karijera broji svega
četiri filma.
Govoreći o filmskim setovima, smatra da je to zapravo jako dosadan
posao. Kaže da u početku i postoji nešto zabave – dok se izaberu
lokacije, odrede glumci, izvježba tekst i ostali detalji potrebni za
snimanje.
– U jednom danu snimanja ostatak faktički sve ponavljaš. Ozbiljni
glumci su već spremni za takvu dosadu, ali ja nisam – kazao je.
Mišljenja je da se snimanje komedije, zbog njene komplikovanosti,
znatno razlikuje od drame. Malo je, smatra on, reditelja koji je znaju
uraditi te je samim tim malo i istinski dobrih komedija. To puno zavisi
od reditelja, ali i producenata jer neki od njih nemaju iskristalisane
ideje kako snimiti datu sceni, već je žele snimiti iz svih uglova. Pravi
problem je u tome, dodaje Cleese, što oni nisu svjesni da ne znaju šta
rade.
U karijeri je često gledao velikane komedije poput Charlieja
Chaplina, od kojih je vremenom upijao ideje, naglašavajući da je njihov
humor potpuno čist.
– Humor morate pojednostaviti jer se publika ne može smijati ako je
zbunjena i ako scena nije dovoljno jasna. Također smatram da se komedija
ne može raditi ako odmah ne znate kakav će kraj biti. To je jako važno,
jer tada ostatak teksta usklađujete s tim krajem. Također, nije lako
napisati jako dobre šale – istaknuo je.
Za Cleesea u filmu je najvažnija dobro napisana priča, a također je
stava da je komedija u svojoj suštini zapravo bazirana na kritici
ljudskog ponašanja. Naravno, kazao je, određena scena može postati
smiješna samo kada neko ponašanje nije primjereno datoj situaciji ili
kada određena scena u ljudima probudi neugodnost, zbog čega se u
prirodnoj reakciji počinju smijati.
Prisjetio se i rada na planetarno popularnoj seriji “Leteći cirkus
Monty Pythona”, istaknuvši da su članovi ekipe pravili super šale i
imali odlične ideje, te da su zajedno odlično funkcionisali iako su
suštinski između sebe potpuno različite osobe. Svaki od njih je, kazao
je, onog drugog smatrao smiješnim. Smatra da to govori puno o
kreativnosti.
– Neko je jednom rekao – naprosto ne mogu gledati vijesti nakon
“Monty Pythona” jer ih tada više ne mogu shvatiti ozbiljno – prisjetio
se, uz smijeh, John Cleese.
Komentirajući kako je moguće da je uvijek pozitivan, Cleese ocjenjuje
da život predstavlja hljadu tuga i hiljadu radosti, a kada smo
depresivni nećemo biti ni sretni ni korisni. Zato je, kaže, uvijek
pozitivan uprkos svim životnim i društvenim okolnostima.
John Cleese je najpoznatiji po doprinosu i ulogama u humorističkim
serijama “Leteći cirkus Montya Pythona” i “Fawlty towers”, te
dugometražnim ostvarenjima “Monty Python i sveti gral”, “Brianov život
po Monty Pythonu” te “Riba zvana Wanda”.
Pored rada na komedijama, sa sir Antonyem Jayem osnovao je kompaniju
za poslovnu obuku Video Arts koja je u periodu od 20 godina proizvela
više od 120 trening videa i postala najveća kompanija te vrste u SAD-u.
Osim toga, ovaj glumac je sa istaknutim psihijatrom Robinom Skynnerom
napisao dvije knjige “Kako preživjeti svoju porodicu” i “Kako
preživjeti život” koje su postale bestseleri, a u njima se dotiču
psihologije, psihijatrije i njihove primjene u životu.
Gostujući je profesor na Univerzitetu Cornell.