Kontroverzni biznismen osvojio je 289 elektorskih glasova u ukupno 29 saveznih država, a ključne pobede odneo je u Ohaju i Floridi.
Važnije od brojki i to koje boje je koje polje na mapi Amerike jeste činjenica da se cela planeta, ne samo SAD, danas budi u jednom novom svetu i neizvesnosti koja je baš to – ona može, ali i ne mora da donese ništa loše, i može, ali ne mora da donese baš ništa dobro – naprotiv.
Posle onakvih predizbornih projekcija i ovakvog rezultata, ko bi se usudio da prognozira?
Tramp je na početku kampanje označen kao “šala”, “klovn” i “cirkuska tačka”, a demokratama naklonjen Hafington post je čak odlučio da članke o njemu prebaci u zabavne rubrike.
Međutim, vremenom je postajalo jasno da Trampova kontroverzna kampanja, njegove oštre i osporavane poruke i slogan “Da načinimo Ameriku ponovo snažnom” nisu šala za milione širom Sjedinjenih Država, već baš ono što žele da čuju. Isto kao i milioni širom sveta.
Demokratama koji su sa podsmehom posmatrali njegov uspon, sada preostaje samo da se zapitaju zašto podsmeh, zašto Hilari, zašto su kažnjeni, zašto su sebi dopustili da se uljuljkaju, i zašto su se oslonili na analitičare, istraživače i sve oni koji su ne tako davno debelo promašili još jedno istorijsko demokratsko izjašnjavanje.
Kao što je jutro posle Bregzita iznenadilo sve one koji su prespavali brojanje glasova u Velikoj Britaniji ili kao što je 2012. godine, nakon “Tadić sigurno pobeđuje” anketa, pobeda Tomislava Nikolića šokirala mnoge u Srbiji, tako se sve u SAD okrenulo naopačke oko 3.30h po našem vremenu u noći između “utorka posle prvog ponedeljka u novembru” i srede.
Neuporedivo brže nego što je Hafington post “prevukao” vesti o Trampu nazad na informativne sekcije sajta kada je postalo jasno da je trka gusta, prognostičke skale na sajtovima najvećih američkih medija, ali i one za koje su zaduženi svetski bukmejkeri, preskočile su na drugu stranu.
Tamo gde je Obama bio jak, Hilari Klinton je možda pobeđivala, ali ni izbliza tako ubedljivo, a tamo gde je bilo neizvesno, Tramp je upisivao rezultate mnogo bolje nego što su mu predviđale prognoze.
Florida, Ohajo, pa čak i na kraju izgubljena Virdžinija su postajali sve crveniji, što je svakako bila nijansa na licu mnogih u izbornom štabu Klintonove.
Sat vremena nakon “velikog preokreta” dolar je krenuo nadole, pezos se survao, berze širom sveta su se tresle i možda pravile uvertiru za neki novi poredak.
Trampovom pobedom nisu razmrdani samo stubovi kapitala, koje je inače i sam zidao, već je žestoko protresen jedan politički sistem koji je bio nedodirljiv generacijama.
Sama njegova kandidatura je udarila na temelje dvopartijskog života u SAD, a sada kada je pobedio, i to bez čvrste podrške partije koju je predstavljao, sasvim je moguće da će biti pokrenuti “neki novi politički procesi” o kojima je, između ostalih, govorio i filozof Slavoj Žižek.
Pozicija najmoćnijeg čoveka u svetu će omogućiti Trampu da menja i širu sliku, a ceo svet će sa zebnjom pratiti kakav će odnos imati sa Rusijom.
Iako logika upućuje na to da bi tenzije morale da splasnu zbog prilično srdačnog odnosa novog američkog predsednika sa ruskim liderom Vladimirom Putinom, mnogi se plaše ne njihovog sukoba, već onoga što bi njih dvojica mogli da urade zajedno. Naročito znajući da obojica imaju šifre, kofere i čuveno crveno dugme.
Treća strana je Kina koju je Tramp često spominjao u kampanji, koristeći ćak i reč krađa, a i sudbina NATO je pod velikim znakom pitanja, jer je Tramp otvoreno govorio protiv Alijanse.
Međutim, kao i kod većine stvari vezanih za Trampa, teško je prevideti šta će se promeniti na spoljno-političkom planu.
Amerikance verovatno mnogo više brine unutrašnja politika, kao i to što liberalni i “levlji” deo javnosti Trampa vidi kao otelotvorenje bahatosti, rasizma, ksenofobije i seksizma.
Trampova pobeda, čak i pre nego što je osigurana, proglašena je za pobedu nazadnih belih nacionalista i nešto što će duboko poremetiti iovako žestoko narušene međurasne odnose u Americi, nešto će uticati na milione života imigranata, ljudi koji su u dobroj meri izgradili zemlju. SAD strahuju od zatvorenih granica i pritiska koji takva situacija tera da raste.
Mediji ocenjuju da pobeda Donalda Trampa ujedno znači i da će doći do promene svetskog poretka, a BBC je nabrojao pet načina na koje svet može da se promeni pod Trampovom vlašću.
Trampova pobeda može da promeni odnos Amerike prema drugim državama kada su u pitanju slobodna trgovina, klimatske promene, zatvaranje granica, pitanje NATO i Rusije.
Ako Tramp bude pratio svoju trgovinsku politiku, Amerika će poslovati sa ostatkom sveta onako kako nije decenijama. Ranije je republikanac najavljivao potpisivanje različitih sporazuma o slobodnoj trgovini, a u njih bi bili uključeni SAD, Kanada, Meksiko.
Tramp bi takođe “otkazao“ sporazum iz Pariza o klimatskim promenama, kao i da će prestati sa plaćanjem programa UN o globalnom zagrevanju.
Svoju kampanju, republikanac je započeo pretnjama da će deportovati 11 miliona ljudi, da će stvoriti zid na granici sa Meksikom, kao i da će zabraniti dolazak muslimana u SAD.
Tramp je takođe rekao da SAD više nisu u mogućnosti da štite zemlje Evrope i Azije, pa se govorilo i o članstvu u NATO. Novoizabrani predsednik bi takođe i smanjio tenzije sa Rusijom.
Što se Srbije tiče, ona će svakako biti negde na margini interesovanja Trampove administracija, a i za nju važi isto kao i za sve prethodne stavke – ko bi se sada usudio da prognozira?