Na Međunarodni dan slobode medija dočekala nas je čestitka koja se upućuje svim novinarima i medijskim kućama u Republici Srpskoj u kojoj se naglašava da su “djelovanje nezavisnih medija i sloboda izražavanja od izuzetne važnosti za ukupnu demokratizaciju i prosperitet svakog savremenog društva”. Ništa u ovoj poruci ne bi bilo čudno da ju nije uputio predsjednik RS Milorad Dodik koji je poznat kao čovjek koji verbalno vrijeđa novinare i za vrijeme čijeg su mandata mediji u RS, prema mišljenju mnogih analitičara, postali sve neslobodniji.
U čestitci koju je uputio Dodik stoji i želja predsjednika upućena zaposlenim u medijima da nastave sa nesmetanim obavljanjem svog posla, u skladu sa etičkim i profesionalnim standardima, i u adekvatnim uslovima za rad, što će omogućiti kvalitetno i objektivno informisanje javnosti.
Da li je ova čestitka iskrena?
To smo pitali ljude koji rade u medijima u Republici Srpskoj. Većina njih se slaže u jednom, a to je da bi ova poruka imala smisla ukoliko bi Dodikova djela pratila ove njegove riječi.
Tanja Topić, politička analitičarka istakla je da je Dodikova čestitka koja je upućena novinarima u svojoj suštini jedan deklarativan odnos prema medijima.
„Ukoliko se suštinski zalažete za poštivanje slobode medija i pravo na profesionalno i objektivno izvještavanje onda ne bismo bili svjedoci brojnih napada na novinare koji su se dogodili i uskraćivanje informacija. Ovo nam pokazuje da imamo jedan raskorak između tog što govorite u javnosti i vaših djela. Ova izjava u tom slučaju ne smatra se vjerodostojnom, jer onaj ko ju izgovara svojim djelima krši temelje na kojima počiva sloboda medija“, rekla je za BUKU Tanja Topić.
Vedran Škoro, novinar sa Alternativne televizije istakao je da će ova poruka imati smisla ukoliko će se gospodin Dodik ponašati i raditi u skladu sa tim normama koje je proklamovao kroz podršku slobodnom novinarstvu.
„Ne mislim da ovu poruku treba odbijati ili kritikovati, jer svaka čestitka je dobrodošla, ali iza toga treba da stoje djela. Djela koja će omogućavati veću slobodu izražavanja treba da dolaze, ne samo od gospodina Dodika, nego od svih onih koji se bave politikom i javnim poslom“, rekao je za BUKU Škoro.
U Republici Srpskoj svjedoci smo raznih pritisaka na medije, političari za određene medije odbijaju davati izjave, čak je i Alternativnoj televiziji za vrijeme izbora bio zabranjen dolazak u štab SNSD-a. Ovi primjeri pokazuju da sloboda nije baš odlika medija u Republici Srpskoj.
Boro Kontić direktor Media Centra rekao je da Dodikova čestitka povodom Međunarodnog dana slobode medija može biti dvostruko protumačena.
„Sa jedne strane, čestitka novinarim ima smisla ukoliko ona sa sobom nosi nadu da će ona u budućnosti imati praktične reperkusije. Odnosno, da Dodik neće vršiti pritisak na novinare i da neće komentarisati medijski sadržaj. Komentarisanje tog sadržaja nije Dodikov posao, nego posao javnosti u Republici Srpskoj“, rekao je za BUKU Kontić.
Napomenuo je da je to gledanje na čestitku sa jedne strane, ali i da se ona može protumačiti iz drugog fokusa.
„Sa druge strane ova poruka može da bude cinična, jer ju upućuje čovjek koji je novinarima zabranjivao dolazak na pres konferencije ili ulazak u zgradu Vlade RS za vrijeme premijerskog mandata. Dodik je činio sve ono što jedan političar ne bi smio raditi u odnosu prema medijima i nije pokazao dobru volju kad su u pitanju medijske slobode“, rekao je Kontić.
Prema proglasu Generalne Skupštine Ujedinjenih nacija od prije 18. godina sve vlade su zapravo dužne da podrže slobodu izražavanja, prema tome, to mora raditi i Vlada Republike Srpske.
Lijepe riječi nisu dovoljne
Tatjana Tapavički Duronjić, profesorica na Odsjeku za žurnalistiku Fakulteta političkih nauka u Banjaluci istakla je da lijepe riječi i verbalna podrška povodom Međunarodnog dana slobode medija nisu dovoljni.
„Treba stvoriti širi društveni kontekst u kojima mediji zaista mogu, da kako u Dodikovoj čestitci piše, 'kvalitetno i objektivno informišu javnost i da utiču na demokratizaciju i prosperitet svakog savremenog društva'. Mediji se na ovim prostorima moraju depolitizovati, urednici postati autonomni, a novinari se osloboditi mobinga i politike i neautonomnih urednika“, kazala je profesorica Tapavički-Duronjić za BUKU.
Dodala je da istraživačko novinarstvo koje se takođe spominje u čestitci može da postoji ali ono zahtijeva, prije svega, dobre fondove.
„Riječ je podršci i razumijevanju iz državnih fondova, a da se nezavisnost ne bi izgubila ta podrška mora doći i iz javnih fondova. Istraživačko novinarstvo podrazumijeva jednu nesputanost novinara u traganju za izvorima i istinama. Vlada RS podršku prema slobodi medija treba shvatiti kao svoju obavezu, a ne samo kao nekakav deklarativni pamflet kojeg se sete samo iz godine u godinu, a u međuvremenu medijska situacija ostaje prilično teška za one koje rade u medijima“, objasnila je ona.
Kad govorimo o slobodi medija podsjetimo i na to da se ovih dana u medijima pojavila informacija kako je Vlada RS sumnjivo podijelila novac pojedinim medijskim kućama. Tako je Ekstra magazin za podršku projekta "Pola vijeka Andrićevog Nobela" dobio 150.000 maraka. Vlasnik Ekstra magazina Zoran Šarenac nije želio komentarisati ovu odluku.
Vlada RS je krajem marta donela odluku da se i „Nezavisnim novinama“ Željka Kopanje iz budžeta isplati 150.000 KM u svrhu podrške izvozu, odnosno distirbuciji printanih medija iz RS u Republici Srbiji.
Inače je revizorskim izvještajem za reviziju javnog sektora utvrđeno je da je Vlada RS prošle godine podijelila medijskim kućama iz budžeta RS 4,4 miliona KM na osnovu "diskrecionih odluka.". Treba istaći da su samo određene medijske kuće dobijale pomoć od Vlade RS, a drugim medijima nikad nije objašnjeno zašto im je ta pomoć izostala.
