Blago vredno više milijardi dolara pronađeno je u temelju jednog hinduističkog hrama na jugu Indije.
Nakit od zlata i srebra, zlatnici i drago kamenje, zlatne statue i brojne druge dragocenosti vredne su, prema prvoj proceni, više od 500 milijardi rupija (11,2 milijarde dolara), saopštio je ministar unutrašnjih poslova države Kerala. Poređenja radi, planirani budžetski prihodi Srbije za 2011. godinu iznose oko 10,5 milijardi dolara.
Hiljade ogrlica, zlatnika i komada dragog kamenja nalazi se u pet skrovišta u hramu Sri Padmanahauami, posvećenom bogu Višni i čuvenom po skulpturama. Hram je sagrađen pre mnogo vekova, a blago koje je sada otkriveno čine darovi vernika.
- Ostalo nam je da otvorimo još jednu tajnu komoru u koju niko nije ulazio 140 godina. Ukupna vrednost blaga biće precizno poznata tek kada ga pregledaju arheolozi - kažu policijski zvaničnici države Kerala.
Na hiljade vernika je darovalo hram Sri Padmanahauami
Hram je pre nekoliko stotina godina sagradio kralj hindusitičke feudalne države Tavankore. Donacije vernika su od tada čuvane u podrumskim riznicama. Nađena je, na primer, ogrlica dugačka šest metara i na hiljade zlatnika.
Nakon što je Indija 1947. godine stekla nezavisnost od britanske krune, hramom je kontrolisao fond kojim su upravljali potomci plemićke kuće Tavankora. Ali, Vrhovni sud Indije je nedavno dodelio hram državi na upravljanje, kako bi se obezbedile dragocenosti koje u njemu leže.
Bogatstvo hrama je u oštrom kontrastu sa siromaštvom njegovih hodočasnika
Do sada, verovalo se da je hram Tirupati, u južnoj državi Andra Pradeš, najbogatiji u Indiji, sa poklonima vernika procenjenim na 320 milijardi rupija (oko 700 miliona dolara).
Otkriće o ogromnom bogatstvu hrama Sri Padmanahauami podstaklo je lokalnu policiju da poveća stepen bezbednosti oko bogomolje i postavi alarme i video nadzor. Takođe, planirano je da se oko hrama rasporede komandosi indijske vojske.
Više hiljada ljudi protestovalo je danas u marokanskim gradovima Rabatu i Kazablanki zbog izglasavanja novog Ustava na referendumu, za koji smatraju da ne nudi neophodne reforme.
U protestnoj šetnji u Kazablanki učestvovalo je više od 5.000 ljudi, dok je na ulice marokanske prestonice izašlo oko 1.000 ljudi.
Demonstranti su prošetali centrom prestonice, mašući zastavama "Pokreta 20. februar", koji je organizovao više nedelja protesta u toj severnoafričkoj državi, preneo je AFP.
Učesnici protesta su uzvikivali "Dostojanstvo! Sloboda! Socijalna pravda!" i "Poslušajte glas naroda". Protestnu šetnju su obezbeđivali pripadnici snaga bezbednosti, koji nisu intervenisali.
U Kazablanki se okupilo nekoliko desetina vladinih pristalica ali ih je policija sprečila da se demonstrantima približe. Pokret je izglasavanje novog Ustava na referendumu koji je održan u petak, gde je dobio podršku 98 odsto birača, okarakterisao kao šaradu.
Ustavnom reformom, kralj ostaje titularni šef države i vojske i čuvar islamske vere, ali premijer, koji će biti biran iz najveće stranke izabrane u parlamentu, preuzima stvarnu ulogu šefa vlade.
Marokanski kralj je ove ustupke ponudio suočen sa demonstracijama na kojima više hiljada učesnika traži veću demokratiju, razvoj privrede i iskorenjivanje korupcije. Pokret 20. februar, nazvan po datumu početka demonstracija, nije bio zadovoljan ponuđenim reformama, jer ne ispunjavaju njegov zahtev za uspostavljanje pune ustavne monarhije, pa je pozvao svoje sledbenike da nastave proteste i bojkotuju glasanje.
Šest policajaca je povrijeđeno u jučerašnjim neredima u Belfastu u kojima su upotrijebljeni vodeni topovi i gumeni meci kako bi se razbili sukobi katolika i protestanata.
Posle tri nedjelje neizvjesnosti oko zdravstvenog stanja predsjednika Uga Čavesa, građani Venecuele konačno su saznali istinu - Čavesu je na Kubi operacijom uklonjen maligni tumor.
U TV reklami koja je ove nedjelje emitovana tokom rialiti programa “Samica traži muža” na Televiziji ABC Deda Mraz u košulji kratkih rukava skače sa podijuma za igru i prilazi plažnom baru.
Poljska, koja danas od Mađarske preuzima šestomesečno predsedavanje Evropskoj uniji, kao prioritete svog prvog mandata na čelu Unije postavila je "evropske integracije kao izvor razvoja i stvaranje bezbedne i otvorene Evrope", uz snažnu podršku proširenju na Zapadni Balkan.
Prvo predsedavanje Poljske, koja se EU priključila 2004. biće koncentrisano na poljoprivrednu politiku, energetsku bezbednost, novi evropski budžet za period 2014-2020. jačanje politike za evropsko susedstvo, pre svega na istoku i jugu, ali će pokrenuti i debatu o "vrednostima zasnovanim na učenjima pape Jovana Pavla Drugog".
Po svim ovim pitanjima unutar EU postoje duboke podele i Poljska ne očekuje da će zahvaljujući njenom predsedavanju one biti premošćene, ali sigurno je da je ova država dobro pozicionirana da doprinese njihovom rešavanju.
Prema Lisabonskom sporazumu rotirajuće predsedavanje je u najvećoj meri ceremonijalna funkcija i država koja predsedava uglavnom je zadužena za stvaranje okvira za evropsku agendu i predsedavanje sastancima Saveta ministara EU.
Sa druge strane, treba imati u vidu da je bivši poljski premijer Jerži Buzek predsednik Evropskog parlamenta i da je veoma važan sektor finansijskog planiranja i budžeta poveren Janušu Levandovskom, članu Evropske komisije iz Poljske.
Poljska predsedavanje EU preuzima u trenutku kada jačaju zabrinutosti da bi sve izraženiji populizam i nacionalizam u nekim od država članica doveo u opasnost proces evropskih integracija, pre svega dovođenjem u pitanje dve stvari koje mnogi smatraju najvećim evropskim dostignućima - Šengenskog sporazuma i zajedničke valute.
Za razliku od ovih trendova, poljska vlada i građani su izrazito evrofilski nastrojeni i nadaju se da će tokom njihovog predsedavanja uspeti da stvore novi talas optimizma u evropskim poslovima.
U skladu sa tim, Poljska je vatreni pristalica "otvaranja Evrope" i nastavka proširenja, pa se Varšava nada da će tokom njenog predsedavanja biti okončan rad na pristupanju Hrvatske EU, što bi bila polazna tačka za brže evropske integracije ostalih država Zapadnog Balkana.
Statistički podaci potvrđuju raspoloženost Poljske za nastavkom i ubrzanjem procesa proširenja - 74 odsto Poljaka podržava proširenje EU na Zapadni Balkan, dok nivo podrške za ovo u čitavoj EU iznosi 47 procenata.
Kada je reč o bezbednosti, Varšava smatra da sadašnji sukob u Libiji jasno ukazuje na neophodnost stvaranja koordinirane evropske odbrambene strategije i u tom smislu želi da inicira debatu o uspostavljanju Odbrambenih snaga za brzo delovanje koje bi bile zasnovane na takozvanoj "Vajmarskoj borbenoj grupi" koju Poljska, Francuska i Nemačka žele da do 2013. postave kao model budućih evropskih snaga.
U okviru priprema za preuzimanje šestomesečnog predsedavanja, Poljska je već u Briselu otvorila novi štab u kojem je zaposleno više od stotinu novih zvaničnika.
Na stotine hiljada zaposlenih u državnoj službi počelo je juče štrajk kako bi sprečili penzionu reformu koja predviđa povećanje starosne granice za odlazak u penziju na 66 godina do 2020, u odnosu na sadašnjih 60 godina.
Sindikati se protive i povećanju penzionog doprinosa za 3,2 odsto. Više od 40 odsto državnih škola u Engleskoj i Velsu zatvoreno je i delimično zatvoreno jer su nastavnici iz tri sindikata protiv zakonskog predloga o penzijama. U štrajku su i sindikati javnih službi i trgovina, a podržavaju ih i policija i pogranične službe. Vlada smatra štrajk preuranjenim jer su pregovori u toku.
Italijanski premijer Silvio Berluskoni objavio je danas, na konferenciji za novinare, da je vlada na sastanku usvojila plan štednje čiji je cilj smanjenje budžetskog deficita na 0,2 odsto BDP do 2014. godine.
"Izbalansirani budžet mora biti zajednički cilj. Cilj plana nije očuvanje vlade, koja je legitimno izabrana i ostaće do kraja mandata", rekao je Berluskoni, apelujući na opozicione stranke da podrže plan u parlamentu.
Ministar privrede Đulio Tremonti kazao je da to nije samo ekonomski cilj, već i građanski i moralni, preneo je AFP.
"Zemlja u deficitu ima deficit poštenja", dodao je on.
Berluskoni i njegova stranka Narod slobode doživeli su poraz na lokalnim izborima prošlog meseca i na nekoliko referenduma, pa neki komentatori predviđaju skori kraj političke karijere 74-godišnjeg Berluskonija, navela je francuska agencija.