Sporni godišnji praznik Severne Irske “Dvanaesti” - kada desetine hiljada protestanata paradiraju preko britanske teritorije, počeo je prošl noći nasiljem i neredima u Belfastu.
Policija kaže da je najmanje sedam policajaca povredjeno tokom uličnih sukoba koji su izbili u ponoć, kada su protestanti zapalili desetine logorskih vatri čime počinje proslava praznika “Dvanaesti” koja decenijama vodi u krvoproliće i razaranje.
Desetine hiljada pripadnika “Narandžastog reda” - protestantskog bratstva koje slavi vojnu pobedu nad katolicima u 17. veku, planiraju paradu za danas.
Demonstranti su noćas bacali “Molotovljeve koktele”, cigle i kamenje na policiju i oteli i zapalili autobus pokušavši da ga usmere na policijski kordon, ali je udario u ogradu.
Policija ne može da proceni broj civilnih žrtava noćašnjeg sukoba, jer demonstranti u Belfastu, osim ako nisu ozbiljno povredjeni, izbegavaju da se jave lekarima da ih policija ne bi našla.
Severna Irska je i dalje duboko podeljeno društvo uprkos uspehu mirovnog procesa od pre dve decenije.
Najmanje šest ljudi, najverovatnije islamskih ekstremista, poginulo je jutros na severozapadu Pakistana od projektila koje je ispalila američka bespilotna letelica, rekli su pakistanski obaveštajci.
Prema njihovim rečima, pogodjena je kuća i selu Dremala u Južnom Vaziristanu, uporištu plemenskih ekstremista.
Mesto napada je blizu granice sa Severnim Vaziristanom, iz kojeg ekstremisti - talibani, borci Al Kaide i drugi - napadaju američke trupe u susednom Avganistanu.
SAD ne žele da priznaju postojanje tajnog programa CIA za napade bespilotnim letelicama u Pakistanu.
Predsednik SAD Barak Obama je u telefonskom razgovoru rekao predsedniku Rusije Dmitriju Medvedevu da su SAD spremne da podrže pregovore pod ruskim vodstvom radi okončavanja rata u Libiji.
Bela kuća je danas saopštila da je Obama medjutim rekao da će SAD podržati pregovore samo ako vode demokratskom prenosu vlasti i ako se dugogodišnji libijski lider Gadafi Moammar povuče.
Medvedev se pridružio Zapadu u pozivu Gadafiju da se ukloni, a izaslanici iz Kremlja su doputovali u Libiju da bi se sastali sa predstavnicima vlade.
Obama i Medvedev su razgovarali u ponedeljak. Obama je izrazio saučešće zbog pogibije 129 ljudi u nesreći broda u Rusiji.
Dvojica lidera su razgovarala i o Sudanu, Avganistanu i pristupanju Rusije Svetskoj trgovinskoj organizaciji.
Predsednik Južnog Sudana Salva Kir danas je zatražio da njegova zemlja postane članica Ujedinjenih nacija.
Kir je od generalnog sekretara UN Ban Ki Muna zatražio da Savet bezbednosti i Generalna skupština svetske organizacije što je pre moguće razmotre članstvo Južnog Sudana.
Republika Južni Sudan prihvata obaveze sadržane u Povelji UN, naveo je Kir, javlja DPA.
Savet bezbednosti planira usvajanje rezolucije kojom će se predložiti prijem Južnog Sudana u Generalnu skupštinu, čime bi ta novoformirana država postala 193. članica UN.
Južni Sudan je u subotu postao suverena država, odvojivši se od ostatka zemlje i vlade u Kartumu, posle dvadesetogodišnjeg građanskog rata u kojem je na jugu poginulo oko dva miliona ljudi.
Mađarski parlament odobrio je danas uvođenje takozvanog hamburger poreza, koji će se od septembra primenjivati na sva pića i hranu sa visokom količinom šećera, soli i kofeina.
Skupština u kojoj partija konzervativnog premijera Viktora Orbana ima dvotrećinsku većinu, usvojila je ovu meru sa 255 glasova za, 54 protiv i 36 uzdržanih.
Porez će se pre svega odnositi na slane ili slatke kekse, na energetske napitke i pakovane kolače.
Taksa će iznositi pet forinti po litru za pića i 250 forinti po litru za energetske napitke i između 100 i 200 forinti za biskvite i kolače. Jedan evro je oko 270 forinti.
Posle uvođenja kontroverznih poreza na banke, kompanije za telekomunikacije, energiju i distribuciju mađarska vlada najavila je sredinom marta uvodjenje "hamburger poreza".
Ministarstvo ekonomije tada je napisalo da će se razmtrati mogući efekti uvođenja takvog jednog poreza zato što su studije proteklih godina o načinu ishrane Mađara i njenom uticaju na njihovo zdravlje pokazale porast problema vezanih za prekomerno unošenje masti i soli.
Visoki sud u Londonu danas počinje razmatranje žalbe osnivača Vikiliksa Džulijana Asanža na odluku o njegovom izručenju Švedskoj, gde je optužen za silovanje. Saslušanje će trajati dva dana, a ako žalba bude odbijena, Asanžu još jedino preostaje da se obrati nedavno osnovanom Vrhovnom sudu Velike Britanije.
Osnivač insajderskog internet sajta plaši se da će u slučaju da ipak bude izručen Švedskoj - gde bi mu se sudilo iza zatvorenih vrata - na kraju bio predat Sjedinjenim Državama, gde bi moglo da ga čeka suđenje za veleizdaju, a možda i smrtna kazna.
Asanž, koji je u Londonu u kućnom pritvoru s elektronskom narukvicom gotovo sedam meseci, već ranije je uložio prigovor na zahtev za izručenje, ali ga je sudija odbacio. Tako su porasli izgledi da se Asanž, državljanin Australije, ipak pojavi u sudu u Švedskoj gde su ga dve Šveđanke optužile za seksualno napastvovanje.
Njegove pristalice, a i sam Asanž, tvrde da su tužbe politički motivisane i da protivnici pokušavaju da ga ućutkaju i onemoguće rad Vikiliksa, koji se “proslavio” objavljivanjem tajnih prepiski američkih diplomata iz celog sveta sa Stejt departmentom u SAD.
Za sada je za “curenje” poverljivih informacija podignuta optužnica samo protiv američkog vojnika Bredlija Meninga, koji je doturio materijale Vikiliksu. Njegov slučaj, koji se vodi u Virdžiniji, mogao bi da se iskoristi za optužbu protiv Asanža ukoliko tužilaštvo dokaže da je on lično zatražio poverljive dokumente. Asanž tvrdi da nije znao za izvor materijala, ali je branio Meninga kao žrtvu američke vlade.
Uprkos kućnom pritvoru i ograničenom kretanju, Asanž je, prema pisanju svetskih medija, u nedelju proslavio 40. rođendan uz veliku pompu i prisustvo brojnih slavnih zvanica. Na tom spisku, čiji je sadržaj “procurio” u javnost, bili su Bred Pit i Andželina Džoli, čuvena TV voditeljka Opra Vinfri i mnoge druge ličnosti iz šou-biznisa.
Sam Asanž se inače proteklih meseci retko pojavljuje u javnosti, samo ponekad drži predavanja za odabran krug ljudi. Njegov sajt i dalje objavljuje razne materijale, mada nijedan nije podigao toliku prašinu kao američka diplomatska prepiska.
Novi američki ministar odbrane Leon Paneta doputovao je danas u iznenadnu posetu Iraku gde treba da razgovara sa iračkim zvaničnicima o mogućem produženju boravka američkog kontingenta i posle 2011. kad je predviđen njihov odlazak.
Poslednjih 46.000 američkih vojnika treba da napusti zemlju krajem godine, a Paneta će pokušati da prenese svojim sagovornicima da iračka vlada treba vrlo brzo da odluči da li želi da ti vojnici ostanu i posle tog roka.
Paneta, koji je od Roberta Gejtsa preuzeo ovu funkciju 1. jula posle dve godine na čelu CIA, nije hteo da kaže novinarima da li adminsitracija predsednika Baraka Obame želi ovaj produžetak ili ne.
Američki ministar će sutra razgovarati sa iračkim premijerom Nurijem Al Malikijem i drugim visokim državnim zvaničnicima, Irački predsednik Džalal Talabani danas je rekao da će političke partije dati odgovor o mogućem ostanku trupa "za dve nedelje".
Amerikanci smatraju da će odlazak svih vojnika SAD ostaviti Irak sa velikim prazninama u sposobnosti odbrane vazdušnog prostora i granica, a zabrinuti su i da li su iračke obaveštajne službe u stanju da podrže borbu protiv terorizma.
Tražiti da čak i nekoliko hiljada vojnika ostane duže nosi politički rizik za vođe obe zemlje, navodi agencija AP. Jedna od glavnih tema Obamime predizborne kampanje 2008. bio je izlazak SAD iz Iraka, a za Iračane je dalje prisustvo američkih vojnika nepopularno, ukazuje AP.
U dva odvojena incidenta na jugu Jemena danas je poginulo osmoro ljudi, javile su agencije.
Četiri pobunjenika i jedan vojnik poginuli su u sukobu u gradu Zindžibar u provinciji Ebjan, dok su u gradu Taizu jutros poginula tri civila kada je jemenska predsednička garda granatirala kuću starešine plemena, koje je protiv režima predsednika Alija Abdulaha Saleha.
Stanovnici Adena kažu da je i tamo bilo sukoba između snaga bezbednosti i pobunjenika, preneo je Rojters.
Policajci u civilu u crvenomorskoj luci Hudaida pucali su na više stotina demonstranata, tvrde aktivisti i stanovnici, a jedan lekar je naveo da je najmanje 100 ljudi prebačeno u lokalnu bolnicu.
Policija je napala demonstrante i noževima i palicama, a upotrebila je i suzavac, kažu ocevici. Politička kriza u Jemenu počela je u februaru, kada su demonstranti prvi put tražili od Saleha da posle 33 godine ode sa vlasti.
U krvavom odgovoru režima koji je usledio ubijeno je, prema podacima organizacije "Hjuman rajts voč", najmanje 167 ljudi.
Saleh je do sada tri puta odbijao da potpiše sporazum koji mu je predložio Savet za zalivsku saradnju, blok koji okuplja šest zemalja regiona. Po tom planu, Saleh bi trebalo da preda vlast potpredseniku, zauzvrat ne bi bio krivično odgovarao.
Trupe egipatske vojske sukobile su se sa demonstrantima koji su na njih bacali kamenje u gradu Suecu, pošto je masa nezadovoljnika blokirala glavni autoput tražeći brže reforme i pokretanje istraga o zloupotrebama tokom narodnog ustanka u kome je svrgnut predsednik Hosni Mubarak.
Vojska je pucala u vazduh kako bi rasterala demonstrante u Suecu, gradu koji se nalazi uz obalu istoimenog kanala koji razdvaja afrički od azijskog kontinenta, 130 kilometara istočno od prestonice Kaira.
Demonstranti su blokirali glavni autoput koji spaja Suec sa Hurgadom i Safagom, gradovima na Crvenom moru, što je dovelo do ogromnog saobraćajnog zastoja. Put je kasnije raščisćen i otvoren za saobraćaj, rekao je portparol vojske za državnu novinsku agenciju MENA. I Kairo je već danima pogođen nemirima zbog zahteva da se sprovede brža akcija protiv zvaničnika iz Mubarakove ere, a danas su demonstranti u tom gradu blokirali pristup najvećoj vladinoj zgradi na trgu Tahrir i zapretili da će iz nje izbaciti sve prisutne.
U Egiptu je sve veće nezadovoljstvo jer posle ustanka koji je u februaru doveo do svgnuća Mubaraka nisu sprovedene neophodne reforme.
Demonstranti, takođe, traže pravdu za oko 900 ljudi koje su snage bezbednosti ubile tokom ustanka i brže pokretanje postupaka protiv umešanih.
Oni zatevaju i ostavku ministra unutrašnjih poslova Mansura al Isavija, kao i da vojska, koja upravlja zemljom od Mubarakovog odlaska, obustavi suđenja civilima i oslobodi ili ponovo sudi civilima koji su osuđeni pred vojnim sudovima.
Premijer Esam Šaraf rekao je juče da je naredio otpuštanje svih policijaca umešanih u ubistva demonstranata, ali je je Al Isavi rekao da neće sprovesti premijerovo naređenje i zapretio je ostavkom.
On je prošle nedelje objavio plan da najviše komandire u Ministarstvu unutrašnjih poslova zameni oficirima nižeg ranga, kao deo reforme najomraženije institucije u Egiptu koja je decenijama za vreme Mubarakove vlasti terorisala stanovništvo.