Dok je trajala najnovija epizoda vašingtonske farse koja je zaprepastila svet, jedan kineski komentator je napisao da, ukoliko SAD ne ume da se ponaša kao odgovorna članica svetskog sistema, možda bi svet trebalo da se „deamerikanizuje“ – i izoluje se od otpadničke države koja je vladajuća vojna sila, ali gubi kredibilitet u drugim oblastima.
Poželio sam podijeliti slike ove lijepe zemlje i riječi normalnih ljudi s našom publikom, ali i predstaviti našoj regiji i svijetu jednu BiH bez uobičajenih stereotipa.
Afrike (Nigerija je novo svjetsko žarište), iz Sirije i podsjećaju koliko je važno iskorijeniti tu bolest posvuda. Ali to ćemo uspjeti samo ako svijet nastavi ovako financirati tu borbu, ako ne odutane. Možemo je za samo šest godina iskorijeniti u cijelom svijetu.
„TUĐMAN: Usput, taj mostarski most, tko ga je porušio?
BOBAN: On je, bile su strašne kiše, toliko pucan prije, tako da je sam pao.
TUĐMAN: Hoćemo li opet mi biti optuženi?
BOBAN: Jutros se govori da se ne zna.
TUĐMAN: Inače, među nama… Rušenje, u vojnom pogledu, kome ide više u korist?
BOBAN: Nama.“
Sa dva metka ispaljena na Vidovdan 1914. Gavrilo Princip je uveo svijet u Prvi svjetski rat. Od tada je prošao čitav vijek, a još uvijek se vode diskusije o tome ko je bio Princip: Heroj? Terorista? Revolucionar? Žrtva?
Istoričarka Dubravka Stojanović kaže da istorija u našem dijelu svijeta još uvek nije dorasla do nauke, već je ona kao „sluškinja“ koja je u službi vlastima. Iako se svugde u svijetu istorija prilagođava sadašnjosti, specifičnosti naših prostora su veoma brze i veoma dramatične političke promjene, koje traže brza vraćanja u prošlost i traženje svog „oca“, svog „zlatnog doba“.
Šačica uspaljenih fanatika, naoružana krunicama, kletvama i referendumskim propozicijama koje su podešene u ime „europske Hrvatske“ – a zapravo u interesu samodostatnosti političke klase – bit će dovoljna da se značajan postotak stanovništva dugoročno otpravi u geto, to jest da se osobama ozloglašenih seksualnih sklonosti i ustavom zajamči status građana drugoga reda
Naš posao kao odgajatelja... Postoje neke stvari koje znamo da možemo učiniti. I moramo bolje. Evaluacija, moramo započeti s djecom ranije, moramo osigurati podršku mladim ljudima. Moramo im pružiti sve moguće prilike! To, dakle, moramo učiniti! Ali, te inovacije... ta ideja da moramo nastaviti inovirati sve dok ne razjasnimo u potpunosti tu znanost... To je apsolutno ključno.