Nema prasac mnogo ambicija u životu, i “sve svoje punte kad zbroji” jedina mu je zapravo ambicija preživjeti ljudsku Novu godinu. Svinja koja je dočekala Sveta tri kralja, ona dakle koja je uspjela u životu, zove se nerast.
Prije nekoliko dana, mnogo je buke u javnosti izazvala jedna žirafa. Žirafa se zvala Marius, imao je 18 mjeseci i bio je potpuno zdrav stanovnik zoo-vrta u Copenhagenu. I ubijen je. Zatim je istranširan lavovima da ga pojedu.
Dr Eva Elvira Klonovski je antropološka forenzičarka, islandska Poljakinja koja već 18 goodina živi i radi u Bosni i Hercegovini. Živjela je i u komunističkom totalitarizmu i u jednom od najdemokratskijih društava u svijetu, širokog je obrazovanja i velikih interesa za kulturu i ljudska prava.
Tuzlanski otpor bi mogao biti model i realna osnova celokupnog bosanskog, a bogme i šire. Sesti, zauzeti, odlučivati. Eto nam još jednog dodatka opštem lupetanju o samopoboljšanju.
Postoji li u Hrvatskoj nešto još gore od nesposobne vlasti i pomračene opozicije? Postoji. To su hrvatska javnost i dio medija koji sudjeluje u njezinu oblikovanju. Oni boluju od teškog poremećaja percepcije kojim će uvijek iznova nepogrešivo odvojiti nebitno od bitnog i sladostrasno se baviti – nebitnim
Imaju li vremena komunističkog totalitarizma i današnje prevladavajuće post-demokracije ikakve sličnosti? Ne može se u istu rijeku zagaziti dva puta, to svatko zna. Pa o čemu se onda radi?! Pričekajmo dok se ne zasitimo opće praznine, između ostaloga prazne demokracije i revolucionarnih televizijskh prijenosa svjetskih maratona u štrikanju i izradi Wiehlerovih goblena. Možda ćemo tada znati pravi odgovor.
Previsoke plate onih na vrhu i preniske onih u sredini i na dnu su postale osnova finansijskog sistema koji je do 2008. izrastao u predatora koji podjednako ugrožava i ekonomiju i društvo.
Prije točno četrdeset godina, 21. veljače 1974, Savezna skupština je u Beogradu usvojila novi ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Odluku je proglasio predsjednik Vijeća naroda Mika Špiljak, a prethodno je Edvard Kardelj (koji je predsjedavao komisijom za izradu ustavnoga teksta) obrazložio ustavne novine; sve je, barem naizgled, bilo kao i u ranijim ceremonijalnim prigodama – no, bio je to početak kraja (u pisanoj formi, štoviše).