Svako bavljenje historijskom ulogom Josipa Broza Tita ne može zaobići antifašistički ustanak 1941. i otpor staljinizmu koji je započeo 1948. Ipak, Četrdesetiprva i Četrdesetiosma ne daju odgovor na pitanje po čemu je Broz bio doista velik. Odluka o antifašističkom ustanku je bila hrabra, ali je bila i posljedica jedne strašne historijske situacije koja je nametala radikalne odluke. Valjalo je stati na stranu čovječanstva i civilizacije ili se predati nacističkom zločinu i ludilu.
U nekim gradovima sačekaju da im poznati umru, pa stave ploču ‘Ovdje je živio i radio Taj i Taj’. U Splitu, međutim, još za života napišu ti na kuću ‘Ovdi živi Taj i Taj’
Već neko vrijeme Dragan Primorac uveseljava javnost otkrićima o porijeklu Hrvata, pa svako malo u novinama izađe kakav senzacionalni tekst o njegovim opsežnim istraživanjima genske mape balkanskih naroda, koja neumoljivo dokazuju kako Hrvati nisu Slaveni.
Raseljena osoba, osoba koja je ostala bez domovine, kaže Hannah Arendt, najreprezentativnija je figura našeg vremena. A ta je osoba, kao protiv vlastite volje, prinuđena iz vlastitog iskustva izvući pouku da čovjek ne osvaja svoju ljudskost brisanjem prošlosti koja mu prethodi, odbacivanjem svojih izvora ili poricanjem ''pristupanja stvarnosti koja se temelji na našem osjetilnom opažanju''. Ako se apstrahiraju njegova pripadnost i ukorijenjenost u posebnoj sredini, čovjek nije više ništa drugo osim apstraktni ogoljeni čovjek.
Uvrede, bes i frustracije srpskih zvaničnika učinili su da kolateralna šteta posete kancelarke Merkel, gotovo po običaju, postanu odnosi s Hrvatskom, Bosnom i Crnom Gorom. Mada su njene poruke bile upravo suprotne
Njemačka kancelarka Angela Merkel priključila se mnoštvu političara i značajnih dužnosnika koji će, unatoč tome što dolaze u susjedstvo, zaobići Bosnu i Hercegovinu. Razlog je jednostavan i službeno je potvrđeno – nema domaćina
Jesu li političke elite uvjerile svoje birače da su loši hrvatsko-srpski odnosi nešto poželjno, ne bi li u održavanju tih loših odnosa imale ispriku kako 'samo' slijede 'narodnu' volju? Ako je tako, a sve upućuje da jest tako, na djelu je duga i mučna talačka kriza koja je izazvala stockholmski sindrom: taoci su se zaljubili u svoje otmičare i postali suučesnici
Niko nije mogao ni slutiti da će se na Katedri za srpsku književnost Filološkog fakulteta u Beogradu krajem devedesetih roditi udruženje koje će nakon dvanaest godina prerasti u ultradesničarsku partiju, čiji će princip rada baštiniti ono najefikasnije iz levičarske političke prakse i najmračnije iz desničarske. Ovaj spoj nacionalnog i socijalnog tokom vremena će doživeti niz transformacija da bi se naposletku utvrdio u izgradnji novog nacionalnog identiteta, negiranju zločina srpske vojske i paravojske tokom devedesetih, kočenju procesa demokratizacije zemlje, reintegraciji “srpskih zemalja” i novoj politici podizanja nataliteta u Srbiji.