Danas se širom svijeta obilježava Međunarodni dan djevojaka u informativno-komunikacionim tehnologijama (IKT). Međunarodna unija za telekomunikacije (ITU) ove je godine kao ključnu temu odredila upravo vještačku inteligenciju u razvojnom segmentu, naglašavajući važnost aktivnog učešća žena u kreiranju ovih sistema.
Izvještaj Međunarodne unije za telekomunikacije ukazuje na izražen rodni jaz u tehnološkim zanimanjima širom svijeta.
Na globalnom nivou žene čine oko 26,7 posto tehnološke radne snage. U Sjedinjenim Američkim Državama žene zauzimaju približno 28 posto uloga u oblasti računarstva. U Ujedinjenom Kraljevstvu njihov udio iznosi oko 33 posto radne snage, što predstavlja porast u odnosu na 30 posto zabilježenih 2020. godine. U Evropskoj uniji žene čine oko 22 posto zaposlenih u tehnološkom sektoru, dok je na nivou Evrope taj udio još niži i iznosi 19,1 posto, što je oko 1,7 miliona žena.
Upravo ovakvi podaci, koji potvrđuju da rodni jaz u tehnologiji i dalje postoji, dodatno naglašavaju potrebu za većim uključivanjem žena u ovaj sektor i na domaćem tržištu.
Voditeljica razvoja komunikacija u kompaniji Bloomteq Sanela Dujković ističe da je, iz perspektive industrije, veće učešće žena u sektoru informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT) u Bosni i Hercegovini ne samo poželjno, već i nužno.
– IT i AI sektor su već sada jedne od najbrže rastućih oblasti ekonomije u BiH, a veći angažman žena direktno znači veći bazen talenata, više inovacija i kvalitetnije proizvode. Pomaci su vidljivi, sve je više djevojaka koje upisuju tehničke fakultete, sve više žena koje preuzimaju liderske pozicije u kompanijama i sve više inicijativa koje ih ohrabruju da uđu u ovaj sektor. Ipak, uvijek može bolje – kaže Fenina sagovornica.
Naglašava da najveće prepreke većoj zastupljenosti žena u IT sektoru i dalje predstavljaju duboko ukorijenjeni stereotipi – prije svega percepcija da je IT “muški posao”. Kao dodatne izazove izdvaja nedostatak ženskih uzora u javnom prostoru, ali i nedovoljnu vidljivost žena koje već ostvaruju zapažene rezultate u industriji.
– S druge strane, iz lične perspektive, kao neko ko dolazi iz PR-a i novinarstva, jasno vidim koliko žene doprinose IT sektoru kroz tehničke vještine, timski rad, komunikaciju, strateško razmišljanje i etički pristup razvoju tehnologije. Danas se sve više govori i o ulozi žena kao AI etičarki, što je izuzetno važno u vremenu kada tehnologija oblikuje društvo. Iskreno, ne vidim razlog zašto za nekoliko decenija IT ne bi bio sektor u kojem dominiraju žene – kaže Dujković, dodajući da su se žene dokazale u svim profesijama koje zahtijevaju disciplinu, intelekt i snalažljivost te da IT tu nije izuzetak.
Na pitanje kako kompanije mogu kroz komunikaciju, edukaciju i reputacijske kampanje uticati na to da se promijeni percepcija IT i AI sektora kao “muške industrije” te da se više mladih žena ohrabri da uđu u ovaj sektor, kazala je da promjena percepcije počinje vidljivošću.
– Kompanije imaju ogromnu odgovornost i prilike da kroz svoju komunikaciju pokažu stvarnu sliku industrije. To znači više žena u kampanjama, više inženjerki u vizualima, više ženskih glasova u panelima, konferencijama i medijima. Važnu ulogu imaju i novinari i urednici jer mogu svjesno birati više ženskih sagovornica iz IT industrije. U Bosni i Hercegovini imamo sjajne inženjerke, profesorice i stručnjakinje koje imaju šta reći, samo im treba dati prostor. Bitne su i one djevojčice i djevojke koje će ih moći čuti i vidjeti – naglašava Dujković.
Voditeljica razvoja komunikacija ističe da je IT sektor znatno inkluzivniji nego što se često percipira, posebno za žene koje traže dinamično okruženje, kontinuirano učenje i mjerljive rezultate svog rada.
Također naglašava da je izuzetno važno kakve uzore djevojčice imaju tokom odrastanja, jer kada vide žene koje su uspješne kao programerke, inženjerke, AI stručnjakinje ili liderice, tada se više ne postavlja pitanje “da li tu pripadaju”, već “koji će put izabrati”.
Još jedan primjer uspješne žene zaposlene u IT industriji je tehnička liderica i embedded inžinjerka kompanije Bloomteq Ema Hujić, koja radi na izgradnji sistema koji omogućavaju da se AI uopće može koristiti u praksi. To znači da radi na prikupljanju podataka sa industrijskih uređaja, njihovoj obradi, organizaciji i slanju u cloud, gdje se kasnije koriste za analitiku i razvoj AI rješenja.
– U suštini, moj posao je da osiguram da podaci budu kvalitetni, tačni i spremni za upotrebu, jer bez toga nema ni dobrog AI-a – pojašnjava Hujić.
Po mišljenju ove inženjerke, kada je u pitanju dizajn i razvoj AI tehnologija, razlike između muškaraca i žena najčešće se ogledaju u samom pristupu.
– Žene više pažnje posvećuju korisničkom iskustvu, etičkim pitanjima i tome da rješenja budu inkluzivna i primjenjiva za širi krug ljudi. Izuzetno je važno da žene budu uključene ne samo u razvoj tehnologije, već i u donošenje odluka o njenoj primjeni, jer žene posvećuju veću pažnju detaljima, razumijevanju korisnika i razmišljanju o širem kontekstu i potencijalnim posljedicama primjene AI sistema – ističe.
Kako kaže, to je vidljivo u praksi – tim u koji uključuje i žene donosi kvalitetnija rješenja.
– U mom timu, koji radi projekte za klijente širom Evrope, upravo kombinacija različitih perspektiva doprinosi stabilnijim i dugoročno održivim tehnološkim rješenjima – kaže Hujić.
Fenina sagovornica ističe da je za veće uključivanje djevojaka i žena u oblast vještačke inteligencije ključno sistemski graditi okruženje u kojem će se one osjećati podržano i ravnopravno.
– Važno je da radna sredina bude zdrava, inkluzivna i da pruža jednake prilike za napredovanje. Posebno je značajno imati žene na liderskim pozicijama, jer one predstavljaju uzor mlađim inženjerkama i konkretan dokaz da je moguće graditi uspješnu karijeru u tehničkim oblastima. Istovremeno, to utiče i na percepciju unutar timova i kompanija, jer pokazuje da liderstvo nije vezano za spol, već za znanje i kompetencije. Također, obrazovni sistem bi trebao aktivnije raditi na razbijanju stereotipa poput “muških” i “ženskih” zanimanja. U savremenom tehnološkom okruženju takve podjele gube smisao i važno je da djevojke od ranog obrazovanja dobiju ohrabrenje da se uključe u STEM oblasti, koje integriraju nauku, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku – ističe.
Kao pozitivan primjer izdvaja inicijative iz industrije koje aktivno promoviraju ove vrijednosti, naglašavajući da takvi događaji imaju važnu ulogu u osnaživanju djevojaka da se odluče za karijeru u tehnologiji. Kao posebno značajan navodi AI summit “Kiss the Future”, koji se u oktobru održava u Sarajevu i okuplja stručnjake iz oblasti vještačke inteligencije i tehnologije, uz značajan broj govornika – žena na visokim pozicijama.
Naglašava da upravo ovakvi događaji mladim djevojkama omogućavaju da vide konkretne uzore iz prakse i jasnije sagledaju mogućnosti koje ova industrija nudi.
Istraživačica u Blum institutu Nejra Panjeta u razgovoru za Fenu pojašnjava da je u IT i AI oblast ušla kroz prilike koje su se otvorile tokom završne faze master studija, kada je počela raditi na projektima koji su je usmjerili ka tom pravcu. Diplomirala je Elektrotehniku i elektroniku na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu, a danas radi i kao scholarship asistent na istom univerzitetu, što joj, kako ističe, omogućava da ostane aktivno povezana s akademskim okruženjem i istraživačkim radom.
– Iako sam prvobitno planirala da se bavim energetikom, kroz rad u Blum institutu kao istraživač počela sam se susretati s primjenom vještačke inteligencije u inženjerskim projektima. Kroz praksu sam učila o AI-u i njegovoj konkretnoj primjeni, što mi je omogućilo da brzo razumijem njegovu vrijednost – priča mlada istraživačica.
Kako kaže, na tehničkim fakultetima i u IT i AI oblasti muškarci su i dalje brojniji te je stoga bitno raditi na tome da se poveća broj djevojaka koje se odlučuju za ove profesije.
– S druge strane, ohrabruju primjeri iz prakse. U Blum institutu danas oko 70 posto zaposlenih čine žene, što pokazuje da IT i AI sektor može izgledati drugačije kada se svjesno gradi inkluzivno okruženje. Naravno, žene ponekad mogu osjećati dodatni pritisak da se moraju više dokazivati, upravo zbog manje zastupljenosti. Međutim, najbolji odgovor na to je istrajnost, kontinuiran rad i izgradnja samopouzdanja kroz rezultate – naglašava Panjeta.
Kao posebno važno istakla je da djevojke IT i AI industriju ne trebaju doživaljavati kao “muški svijet”, već kao prostor otvoren za sve koji žele učiti, napredovati i graditi karijeru, uz zaključak da će povećanje prisutnosti žena u ovom sektoru mijenjati i samu percepciju IT-a kao dominantno muške profesije.
Izvještaj Međunarodne unije za telekomunikacije pokazuje da interesovanje za STEM oblasti često opada tokom tinejdžerskih godina, što kasnije utiče i na spremnost za rad s vještačkom inteligencijom. U SAD-u žene danas stiču oko 20 posto dodiplomskih diploma iz kompjuterskih nauka, što je znatan pad u odnosu na 37 posto iz 1985. godine.
Iako djevojčice u dobi od 11 godina pokazuju jednako interesovanje za STEM kao i dječaci, mnoge od njih do 15. godine gube interes, najčešće zbog nedostatka ženskih uzora i prisutnih stereotipa. S druge strane, rana izloženost tehnologiji ima veliki uticaj – djevojčice koje se uključe u programe kodiranja do 13. godine imaju tri puta veću vjerovatnoću da će kasnije upisati STEM fakultet.
Kada je riječ o prekvalifikaciji za oblast vještačke inteligencije, čak 63 posto žena navodi da im nedostaju potrebne vještine i pristup obuci na radnom mjestu. Također, samo 38 posto mlađih žena zaposlenih na tehničkim pozicijama smatra da je usavršavanje u oblasti AI ključno za budućnost, dok taj stav dijeli 53 posto njihovih muških kolega.