Na ovom računu Vlade RS bi se trebali nalaziti novci od prihoda od prvatizacije, prije svega Telekoma Srpske te RAfinerije nafte u Brodu u iznosu od 1,5 milijardi KM koji je na taj račun legao 2007. godine.
Iako su Vladi RS već blizu deset godina objašnjavaju kako se taj novac troši racionalno i da je većina sa njega povučena u razvojnu komponentu, činjenica je da tog novca na računu više nema.
Glavna služba za reviziju javnog sektora u RS ovih je dan objavila konsolidovani godišnji izvještaj za korisnike budžeta RS za 2016. godinu.
„Na bankovnim računima posebnih namjena za sredstva privatizacije i sukcesije iskazano je stanje 500.377 KM (sredstva privatizacije 484.871 KM i sredstva sukcesije 15.506 KM)“, piše u ovom izvještaju.
Stanje sredstava na računima privatizacije i sukcesije potvrđeno je nezavisnim konfirmacijama sa bankama, navodi se dalje u ovom izvještaju.
Priliv i ispate sa računa u 2016. godini
U 2016. godini ostvaren je priliv sredstava na escrow račune u iznosu od 10.395.651 КМ po osnovu Izmirenja obaveza „Rafinerije nafte“ Brod za preuzete obaveze u skladu sa Ugovorom o regulisanju obaveza iz 2008. g. i Aneksom ugovora iz 2013. g. u iznosu od 869.192 KM. Dalje izvršen je povrat sredstava za prethodno plaćeni PDV po projektu „Modernizacija Univerziteta u Istočnom Sarajevu faza II“ u iznosu od 2.088.807 KM.
Priliv na ove račune se dogodio po osnovu povrata sredstava za prethodno plaćeni PDV od strane JU „Vode Srpske“ po osnovu realizacije dijela Ugovora po projektu hitne pomoći zaštite od poplava u iznosu od 2.535.163 KM te povrata sredstava za prethodno plaćeni PDV po projektu „Rekonstrukcija i opremanje centralnog medicinskog bloka i izgradnja novog Sjevernog krila CMB-a UB KC Banja Luka“ u iznosu od 4.333.179 KM, dalje zbog povrata sredstava za prethodno plaćeni PDV po projektu „Vodovodna i kanalizaciona infrastruktura u Republici Srpskoj“ u iznosu od 195.910 KM,i priliva po osnovu prodaje dijela imovine bivšeg Akcionarskog društva DI „Jadar“ Zvornik u iznosu od 350.000 KM.
Isplate (odlivi) sa escrow računa tokom 2016. g. u ukupnom iznosu od 12.550.835 KM vršene su po osnovu projekata Razvojnog programa Republike Srpske u iznosu od 579.486 KM, po osnovu obaveze plaćanja PDV-a po projektu „Rekonstrukcija i opremanje centralnog medicinskog bloka i izgradnja novog Sjevernog krila CMB-a UB KC Banja Luka“ u iznosu od 8.353.606 KM, obaveze plaćanja PDV-a JU „Vode Srpske“ po osnovu realizacije dijela Ugovora po projektu hitne pomoći zaštite od poplava u iznosu od 2.500.000 KM, obaveze plaćanja PDV-a po projektu „Vodovodna i kanalizaciona infrastruktura u Republici Srpskoj“ u iznosu od 189.363 KM, obaveze plaćanja PDV-a po projektu „Modernizacija Univerziteta u Istočnom Sarajevu faza II“ u iznosu od 889.670 KM.
Isplate su vršene i po osnovu isplate sredstava po osnovu povrata kaucije (depozita) za učešće na licitaciji, kod prodaje dijela imovine bivšeg Akci
onarskog društva DI „Jadar“ Zvornik u iznosu od 23.400 KM te isplate dijela obaveze po osnovu emitovanih obveznica Republike Srpske za izmirenje obaveza po osnovu verifikovanih računa stare devizne štednje u iznosu od 10.130 KM i po osnovu izmirenja materijalne i nematerijalne štete nastale u periodu ratnih dejstava u iznosu od 5.180 KM.
Povrat u 2016. godini – treba vratiti 87 miliona KM!
Međutim najzanimljiviji dio izvještaja o potrošnji sa escrow računa Vlade RS nalazi se u poglavlju obaveze povrata sredstava na escrow račune.
Naime sa 31.12.2016. godine odnosno sa posljednjim danom prošle godine postoji obaveza vraćanja sredstava na ove račune u iznosu od 87 miliona KM i to:
33 miliona KM privremeno korištenih sredstava za izmirenje dospjelih budžetskih obaveza (prvobitno je ukupna obaveza iznosila 60 miliona).
“Odlukama Vlade rokovi povrata se svake godine prolongiraju. Otplata za preostalih 33 miliona KM je odlukom Vlade od 08.06.2017. g. prolongirana do 30.6.2018. g. Pozajmice za privremeno finansiranje redovne budžetske potrošnje evidentiraju se u okviru međusobnih obaveza i potraživanja koje se u konsolidaciji eliminišu” navodi se u objavljenom Izvještaju Revizije.
Dalje, treba biti vraćeno 17.027.945 KM korištenih za projektovanje, izgradnju i opremanje nove bolnice u Bijeljini po odlukama Vlade, sa obavezom povrata sredstava do 31.01.2018. g.
“Obaveza je evidentirana kod Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, ali nije izvršen povrat sredstava. Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite je zahtjevom za budžet za 2016. g. tražilo sredstva za povrat sredstava na račun posebnih namjena ali ista nisu odobrena, nego je navedenom Odlukom izvršeno produženje roka za povrat sredstava” stoji u nalazu Revizije.
S obzirom da su “Robne rezerve” kao preduzeće faktički nestale sa lica zemlje, pitanje je kako će se realizovati povrat 14.511.027 KM pozajmljenih upravo ovom preduzeću, na ime obezbjeđenja novčanih sredstava za realizaciju tekućih aktivnosti, a na osnovu prvobitne Odluke Vlade od 29.11.2012. g. i odluka iz kasnijeg perioda kojima je rok povrata prolongiran do 31.12.2017. g. Navedeni iznos je na dan 31.12.2016. g. korigovan preko rashoda obračunskog karaktera
“14,5 miliona KM preostalih obaveza po osnovu zajma datog Fondu zdravstvenog osiguranja 2008. g. Od ukupnog zaduženja u iznosu od 80 miliona KM, u toku 2012. g. vraćeno je 65,5 miliona KM, dok je za preostali iznos u Zaključku Vlade od 27.12.2012. g. navedeno da će se dinamika izmirenja definisati aneksom ugovora. Navedeni aneks nije potpisan, a iznos od 14,5 miliona je na dan 31.12.2015. g. korigovan preko rashoda obračunskog karaktera” stoji dalje u Izvještaju Glavne službe za reviziju javnog sektora u RS.
Prema izvještaju trebaju se vratiti i sredstva u iznosu od 2,2 miliona KM (od čega je 1.303.788 KM dugoročna obaveza, a 869.192 KM kratkoročno dospijeće) preostalih obaveza „Rafinerije nafte“ a.d. Brod (prema članu 10. Ugovora o regulisanju obaveza preduzeća zaključenog 06.06.2008. g. i prvog Aneksa Ugovora od 27.06.2013. g), koje se izmiruju u 60 jednakih mjesečnih rata počevši od 01.07.2014. g, i 5,8 miliona KM korištenih za izmirenje obaveza za PDV, u cilju realizacije projekata (pomenuti u dijelu priliva i odliva escrow računa), a za koje se očekuje povrat po ostvarenju prava na povrat uplaćenog PDV-a po rješenjima UIO BiH.
Novac davan kao pozajmice i zajmovi
Kao što je već navedeno značajan dio novčanih sredstava sa escrow računa (računa privatizacije i sukcesije) u proteklim godinama dat je u vidu pozajmica i zajmova (na osnovu odluka Vlade).
“Za pozajmice za koje nisu potpisani ugovori, odnosno nisu definisane osnovne odredbe pozajmljivanja, Vlada pojedinačnim odlukama prolongira rokove povrata sredstava” stoji u nalazu Revizije javnog sektora u RS.