Evropska unija od 1. juna 2026. godine uvela je novu naknadu od tri eura na male pošiljke vrijednosti do 150 eura koje stižu iz trećih zemalja, a cilj ove mjere je zaštita evropskih trgovaca od sve većeg priliva jeftine robe sa platformi poput Temua i Sheina. Ova nova pravila se ne primjenjuju u Bosni i Hercegovini.
U Bosni i Hercegovini trenutno nije propisana fiksna carina od 3 EUR za svaku vrstu robe u malim paketima ukupne vrijednosti do 300,00 KM koja je propisana u EU za male pakete do 150,00 EUR-a i u primjeni je od 01.06.2026. godine, potvrđeno je za BUKU iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
„Za pošiljke ‘robe neznatne vrijednosti’ u Bosni i Hercegovini i dalje se primjenjuje oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina (carine). To se odnosi na pošiljke ukupne vrijednosti do 300 KM kada ih šalje pravno lice, odnosno do 90 KM kada ih šalje fizičko lice, pod uslovom da ispunjavaju propisane uslove“, pojasnio je Dženan Kovačević iz Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Dobre i loše strane poskupljenja u EU
Aleksandar Savić, diplomirani inženjer logistike, kaže da poskupljenje robe sa Temu-a u BiH isključivo zavisi od toga da li će država donijeti odgovarajuće zakone, odnosno da li ćemo pratiti praksu EU.
“Postoje i dobre i loše strane uvođenja ovakve prakse. Kao dobra strana, svakako se može izdvojiti zaštita domaćih trgovaca. Naime, umjesto da određeni proizvod kupimo preko Temu-a, kupili bismo ga u domaćoj prodavnici, čime bismo ostvarili promet tom trgovcu, ali i platili porez u našoj državi. Ako, na primjer, namjeravate kupiti masku za telefon preko Temua i ona košta 5 KM, na to biste dodali porez od približno 6 KM, što je ukupno 11 KM. U domaćoj prodavnici istu masku možda možete kupiti za 10 KM ili eventualno nešto više od 11 KM, ali je kupujete uživo, možete je fizički vidjeti i dobijate je odmah nakon plaćanja. U tom slučaju mnogi bi se odlučili za kupovinu u domaćoj prodavnici”, rekao je Savić za BUKU.
Dodaje da je pozitivna strana i smanjenje prodaje, odnosno kupovine robe upitnog kvaliteta, što je izuzetno važno kada je riječ o sigurnosti krajnjih kupaca.
“S druge strane, loša strana je to što domaće tržište ne može ponuditi izbor kakav postoji na Temuu i sličnim platformama. Takođe, moglo bi doći do smanjenja broja pošiljki, a samim tim i do direktnog udara na dostavne i logističke kompanije. Građanima bi bila otežana kupovina proizvoda po relativno niskim cijenama kojima domaći trgovci, kao što vidimo, često ne mogu parirati. Naravno, kada imate fizičku prodavnicu, morate plaćati radnike, skladištenje robe, struju, vodu, grijanje i druge troškove poslovanja. Kod online prodaje takvi troškovi su znatno manji ili ih uopšte nema u obimu u kojem postoje kod klasične trgovine”, ističe naš sagovornik.
On dodaje da Azijske zemlje, poput Kine, osvajaju svjetsko tržište upravo trgovinom, a Evropa pokušava da zaštiti svoje tržište na različite načine. I ova mjera ima za cilj zaštitu domaćih trgovaca i domaće privrede.
“Što se tiče logistike, ona bi ovakvim mjerama djelimično izgubila na značaju, jer se dio globalnih tokova robe preusmjerava na regionalni nivo, čime se smanjuje broj određenih logističkih aktivnosti. Međutim, logistika i dalje ostaje neizostavan dio lanca snabdijevanja, sa osnovnim ciljem da optimizuje put proizvoda od proizvođača do krajnjeg potrošača”, zaključuje Savić.