Dug Republike Srpske od 91 milion KM prema slovenačkoj kompaniji “Vijadukt” po arbitražnoj odluci od 18. aprila 2022. godine svakoga dana po osnovu kamata raste za 17.848,90 KM.
Uprkos tome što se radi o pravosnažnoj arbitražnoj odluci za koju ne postoji više nikakav pravni lijek, niko u institucijama bukvalno ni prstom ne mrda da se to pitanje riješi ili da se postigne dogovor o načinu isplate kako bi prestale da rastu kamate, piše CAPITAL.
Advokat Predrag Baroš iz advokatske kancelarije “Baroš, Bičakčić & partners” kaže da su se od donošenja pravosnažne odluke 1. maja ove godine, nekoliko puta obraćali Vijeću ministara Bosne i Hercegovine radi naplate odštete, ali uzalud.
“Obraćali smo se Vijeću ministara, jer je tužena strana bila BiH, ali oni lopticu prebacuju na Vladu RS sa kojom Vijeće ministara ima potpisan sporazum o izmirenju ovog duga. Posljednji dopis smo uputili 26. jula ove godine i valjda će se neko konačno udostojiti da odgovori”, kaže Baroš za CAPITAL.
On ističe da je takvo ponašanje nadležnih neodgovorno prema građanima iz čijih džepova će se na kraju isplatiti odšteta.
Baroš podsjeća da su Vlada RS i Vijeće ministara BiH godinu dana nakon pokretanja arbitraže potpisali sporazum kojim se RS obavezala da će platiti sve troškove arbitražnog postupka, ali kaže da taj sporazum ni na koji način ne utječe na obavezu plaćanja po osnovu arbitražne odluke.
“Na ovu činjenicu smo jasno i nedvosmisleno ukazali Vijeću ministara, Pravobranilaštvu BiH i Ministarstvu finansija i trezora BiH i to kroz nekoliko podnesaka, od kojih smo posljednji uputili 26. jula”, kazali su u ovoj Advokatskoj kancelariji.
Od njihovog prvog obraćanja 8. maja, kaže Baroš, imali su obraćanja 23. maja, 31. maja, 14. juna, 28. juna i 26. jula i do danas se na njihove navode niko nije izjasnio.
“Također smo se obraćali Ministarstvu finansija i trezora BiH, Domu naroda i Predstavničkom domu, sa ciljem ukazivanja na to da usvojeni Zakon o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2024. godinu, ne sadrži prikazanu obavezu BiH po osnovu arbitražne odluke. To znači da su nadležni organi svjesno usvojili Zakon o budžetu koji ne prikazuje na vjerodostojan način međunarodne obaveze BiH, tako da se se za budžet slobodno može kazati da je krivotvoreni propis”, ocjenjuje Baroš.
Prema njegovim riječima, obaveza BiH prema Vijaduktu po osnovu arbitražne odluke predstavlja međunarodnu obavezu BiH i ona je morala da bude sastavni dio usvojenog zakona o budžetu.
“Ukoliko u budžetu nisu predviđena sredstva za izmirenje ove obaveze, to ne mijenja stvar. Obaveza se mora prikazati i mora da bude sastavni dio međunarodnih obaveza BiH, a na nadležnim organima ostaje da obezbijede sredstva za njeno ispunjenje. Našem klijentu je svejedno da li će to uraditi ove godine, jer njegove interese štite visoke kamate koje se obračunaju kumulativno i koje su već dostigla dnevni iznos od 17.848 KM, a ukupna odšteta je sa manje od 92 miliona u međuvremenu narasla na više od 105 miliona KM”, zaključuje Baroš.
Podsjećamo, Republika Srpska dužna je slovenačkom preduzeću “Vijadukt” isplatiti odštetu zbog jednostranog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu.
Do pokretanja arbitražnog spora došlo je nakon što je “HES Vrbas”, koji je trebalo da gradi hidroelektrane na Vrbasu, u oktobru 2015. godine uputio Vladi RS odštetni zahtjev od 46 miliona KM zbog raskida ugovora, a kako se nisu dogovorili, većinski vlasnik HES-a, slovenački “Viadukt” je 2016. podnio zahtjev za arbitražu sa BiH u Vašingtonu.
Godinu dana nakon pokretanja arbitraže Vlada RS potpisala je sa Vijećem ministara BiH sporazum kojim se obavezala da će platiti sve troškove arbitražnog postupka.