Broj krivičnih djela seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece porastao za više od 35 odsto, a stručnjaci upozoravaju da su digitalne platforme postale glavno lovište predatora.
Republika Srpska suočava se sa zabrinjavajućim rastom krivičnih djela seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece. Podaci Ministarstva unutrašnjih poslova pokazuju da je tokom prošle godine evidentirano čak 69 slučajeva, što predstavlja povećanje od 35,3 odsto u odnosu na godinu ranije. Stručnjaci upozoravaju da su djeca sve izloženija opasnostima na internetu, gdje predatori koriste lažne profile, manipulacije i ucjene kako bi stekli njihovo povjerenje.
Prema zvaničnim podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, tokom 2025. godine registrovano je 69 krivičnih djela iz oblasti seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece, dok je godinu ranije evidentiran 51 slučaj.
Posebno zabrinjava činjenica da su među prijavljenim slučajevima evidentirana i krivična djela silovanja, kojih je bilo 12, a četiri žrtve bile su maloljetne osobe.
Najčešći oblik krivičnih djela u ovoj oblasti bilo je iskorištavanje djece za pornografiju, koje je registrovano u 28 slučajeva. Zabilježeno je i 25 slučajeva obljube sa djetetom mlađim od 15 godina, pet slučajeva polne zloupotrebe djeteta starijeg od 15 godina, te pet slučajeva upoznavanja djece sa pornografskim sadržajima.
Policija je evidentirala i četiri slučaja korištenja računarskih mreža i komunikacionih sredstava za izvršenje ovih krivičnih djela, što dodatno potvrđuje sve veću opasnost koja prijeti djeci u digitalnom okruženju.
Najveći broj slučajeva registrovan je na području Policijske uprave Banjaluka, gdje je evidentirano 16 krivičnih djela, zatim u Policijskoj upravi Bijeljina sa 15 slučajeva i Policijskoj upravi Doboj sa 12 slučajeva.
Ombudsman za djecu Republike Srpske Gordana Rajić upozorava da počinioci najčešće ne djeluju otvoreno, već mjesecima grade odnos povjerenja sa djetetom.
„Koriste lažne profile, emotivne manipulacije, ucjene ili vršnjački pritisak. Upravo zato je važno da djeca nauče prepoznati sumnjive obrasce ponašanja i da svaku neprijatnu komunikaciju prijave odrasloj osobi od povjerenja“, istakla je Rajićeva.
Ona naglašava da je neophodna stalna edukacija roditelja, nastavnika i stručnih saradnika, jer djeca često šalju upozoravajuće signale koje odrasli ne prepoznaju na vrijeme.
„Mnoga djeca dugo ostaju sama sa problemom zbog straha, stida ili osjećaja krivice“, upozorava Ombudsman za djecu.
Stručnjaci ističu da djeca danas veoma rano dobijaju pristup društvenim mrežama i drugim digitalnim platformama, često bez dovoljno znanja o opasnostima koje vrebaju na internetu.
Zbog toga rast broja ovih krivičnih djela predstavlja ozbiljno upozorenje društvu da se zaštita djece mora podići na viši nivo, kako kroz edukaciju, tako i kroz jačanje preventivnih i represivnih mjera protiv počinilaca.