U Srbiji trenutno boravi oko 90.000 migranata. U državnoj Službi za poslove sa strancima kažu da bi neki od njih, zbog mađarskog zida, mogli da krenu ka Rumuniji, a ostali prema BiH. I na taj scenario su, kažu, spremni.
“Mi već preventivno radimo na granici sa Srbijom. Kritična tačka je potez od Bijeljine do Trebinja. Rasporedili smo tu naše inspektore za strance koji rade 24 sata. Neprestano je i prisustvo drugih agencija”, naglasio je Izet Nizam, zamjenik direktora Službe za poslove sa strancima BiH.
Veliki priliv izbjeglica u BIH bi, poručuje Nizam, promijenio migracionu sliku i ugrozio bezbjednost u BiH. Kako bi to spriječili, u Službi za poslove sa strancima udružili su se sa Graničnom policijom, ministarstvima unutrašnjih poslova u BIH i Srbiji. Svjesni su, kažu, da je BIH primamljiva za imigrante zbog geografskog položaja, ali i blizine Evropi preko granice sa Hrvatskom. Svjesni su toga i u Graničnoj policiji BiH, ali uvjeravaju da za sada nema opasnosti.
“S obzirom na stanje u regiji možemo očekivati da i Bosna i Hercegovina bude tranzitna zemlja na putu tih ljudi u zemlje EU, ali stanje na granici i statistike pokazuju da trenutno nismo izloženi masovnom prilivu ilegalnih migranata iz susjednih zemalja”, kaže zvanično saopštenje iz Granične policije BiH.
Tokom prvih pola godine graničari BiH uhvatili su 75 osoba koje su ilegalno pokušale da uđu u BIH. Među njima su bili državljani Albanije, Turske, Iraka, Afganistana, Kine, Pakistana, sa Kosova, ali i četiri osobe neutvrđenog državljanstva. U istom periodu iz Srbije u BIH je pokušalo da uđe pet osoba sa državljanstvima zemalja visokog migracionog rizika. Radi se, kažu, o sporadičnim ilegalnim prelascima kojih nema znatno više u odnosu na prethodne godine.
U Službi za strance BiH potvrđuju da se zid, po ugledu na Mađare, neće podizati. A upravo zbog tog zida, izbjeglicama bi alternativni pravac ka EU mogao da bude preko Baranje – tromeđu Srbije, Mađarske i Hrvatske u Evropi već nazivaju rupom u mađarskom zidu.