Problem Trgovske gore mora biti mnogo konkretnije i ozbiljnije zastupljen u programu rada Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost BiH za 2027. godinu, smatra predsjednik Udruženja „Grin tim“ Novi Grad Mario Crnković.
Crnković upozorava da samo navođenje Trgovske gore u programu rada nije dovoljno ukoliko uz te aktivnosti ne postoje jasno određeni rokovi, odgovorni nosioci i mjerljivi rezultati.
Prema njegovim riječima, u prijedlogu programa za 2027. godinu slučaj Trgovske gore pominje se na pet mjesta, s tim da se jedna od tih stavki ponavlja u zbirnom tabelarnom pregledu. To predstavlja određeni pomak u odnosu na prijedlog programa za 2026. godinu, u kojem Trgovska gora nije bila eksplicitno navedena.
„Grin tim“ je zbog toga Agenciji uputio komentare na prijedlog programa, koji je trenutno na e-konsultacijama, a rok za dostavljanje komentara je 25. avgust.
Crnković, međutim, smatra da način na koji su aktivnosti trenutno definisane ne odgovara značaju pitanja koje se odnosi na planirano skladištenje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac u Hrvatskoj, neposredno uz granicu BiH.
Od reaktivnog ka proaktivnom pristupu
U prijedlogu programa aktivnosti povezane s Trgovskom gorom vezane su, između ostalog, za izvještavanje u okviru Zajedničke konvencije, pravna mišljenja, kao i rad u tijelima Savjeta ministara BiH.
Problem je, smatra Crnković, što iz programa nije dovoljno jasno šta Agencija konkretno treba da uradi, u kojem roku i kakav rezultat treba da bude ostvaren.
„Program rada suštinski predviđa reaktivan, umjesto proaktivnog angažmana Regulatorne agencije“, smatra Crnković.
Zbog toga „Grin tim“ predlaže da se za 2027. godinu napravi poseban godišnji plan aktivnosti koji bi obuhvatio stručni, regulatorni, pravni i međunarodni aspekt problema Trgovske gore.
To bi, između ostalog, podrazumijevalo analizu relevantne dokumentacije i aktivnosti Hrvatske, pripremu institucionalnih stavova prije važnih sastanaka, kao i redovno izvještavanje nakon domaćih i međunarodnih sastanaka.
Posebno se ukazuje na ulogu Regulatorne agencije u međunarodnim procesima. Crnković smatra da učešće njenih predstavnika na sastancima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) i drugih relevantnih tijela ne bi trebalo da zavisi od okolnosti, već da mora biti unaprijed planirano i mjerljivo.
Predlaže se i kvartalno praćenje realizacije aktivnosti – od upućenih zahtjeva i dobijenih odgovora do izrađenih analiza i pitanja koja su ostala otvorena.
Istovremeno, rezultati rada trebalo bi redovno da budu dostavljani Ekspertskom timu, Savjetu ministara i drugim nadležnim institucijama, dok bi informacije koje nisu povjerljive trebalo učiniti dostupnim javnosti.
Ekspertski tim nije zamjena za instituciju
Jedna od ključnih poruka „Grin tima“ jeste da postojanje Ekspertskog tima za Trgovsku goru ne može biti razlog da se odgovornost prebaci sa Regulatorne agencije.
Crnković podsjeća da su zaposleni i rukovodeći predstavnici Agencije već uključeni u rad Ekspertskog tima, što, kako smatra, otvara mogućnost da se u rješavanje problema uključe i drugi stručni, administrativni i međunarodni kapaciteti same institucije.
„Grin tim“ zato postavlja pitanje da li je predstavnicima Agencije koji učestvuju u radu Ekspertskog tima zaista omogućeno da koriste sve raspoložive kapacitete institucije i da li se njihov doprinos može objektivno mjeriti.
Crnković istovremeno upozorava i na dio programa koji se odnosi na upravljanje radioaktivnim otpadom nastalim u BiH.
Ako je neriješeno pitanje centralnog skladišta radioaktivnog otpada prepoznato kao jedan od ključnih rizika za rad Agencije, smatra on, onda bi u programu morala postojati i posebna aktivnost usmjerena na rješavanje tog problema.
Takva aktivnost, prema njegovom prijedlogu, trebalo bi da ima konkretan rok, odgovornu instituciju ili osobu i jasno definisan rezultat koji treba ostvariti tokom 2027. godine.
Zašto je Trgovska gora važna za BiH?
Hrvatska planira Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac, u okviru Trgovske gore kod Dvora. Lokacija se nalazi u neposrednoj blizini granice sa BiH. Prema podacima Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Čerkezovac je od državne granice udaljen oko 800 metara, dok je od rijeke Une udaljen oko 950 metara.
Hrvatska je krajem 2025. godine usvojila poseban zakon kojim je stvoren pravni okvir za nastavak realizacije projekta Centra. Hrvatska Vlada navela je da je Čerkezovac preferentna lokacija za skladištenje institucionalnog radioaktivnog otpada, kao i nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško.
Projekt je tokom 2026. godine ušao u novu fazu. Hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša objavilo je 7. maja informaciju o zahtjevu za sprovođenje postupka procjene uticaja Centra na životnu sredinu.
Samo nekoliko dana kasnije, 14. maja, delegacije Hrvatske i BiH razgovarale su pred Provedbenim odborom Espoo konvencije u Ženevi upravo o projektu Čerkezovac i prekograničnoj procjeni njegovog uticaja. Hrvatska je tada saopštila da je postupak procjene uticaja u ranoj fazi i da će se prekogranične konsultacije nastaviti.
BiH je, međutim, istovremeno otvorila pitanje načina na koji Hrvatska uključuje pogođenu javnost iz BiH. Federalno ministarstvo okoliša i turizma saopštilo je u aprilu 2026. da je BiH Komitetu za usklađenost sa Aarhuškom konvencijom podnijela komunikaciju u vezi sa, kako je navedeno, neadekvatnim pristupom informacijama o projektu i ograničavanjem učešća javnosti iz BiH.
Pitanje Trgovske gore bilo je i predmet zaključaka Predsjedništva BiH u januaru 2026. godine. Predsjedništvo je tada jednoglasno zatražilo od Savjeta ministara da razmotri i usvoji Strategiju zaštite pravnog interesa BiH i aktivira mehanizme predviđene međunarodnim konvencijama, uključujući Espoo i Aarhušku konvenciju.
Zbog toga „Grin tim“ insistira da se uloga domaćih institucija ne svede samo na reagovanje na poteze Hrvatske, već da BiH unaprijed definiše šta želi postići i kojim će mehanizmima to pokušati ostvariti.
„Ne smijemo ponoviti hrvatske greške“
Crnković smatra da BiH, osim pritiska na Hrvatsku zbog Trgovske gore, mora ozbiljnije riješiti i pitanje sopstvenog radioaktivnog otpada.
Iako BiH nema količine radioaktivnog otpada kakve ima Hrvatska niti ima otpad iz nuklearne elektrane, to, prema njegovim riječima, ne može biti opravdanje za odlaganje rješavanja problema.
Poruka „Grin tima“ je da Trgovska gora treba da ostane jedan od prioriteta institucija BiH, ali da se istovremeno mora graditi vlastiti sistem odgovornog upravljanja radioaktivnim otpadom.
„Imamo primjer kako ne treba postupati i ne smijemo praviti iste greške“, poručuje Crnković, uz ocjenu da odgovornost za upravljanje radioaktivnim otpadom nije pitanje političke dobre volje, već institucionalna obaveza.
Trgovska gora je područje u opštini Dvor u Hrvatskoj, a Čerkezovac je lokacija bivšeg vojnog kompleksa na kojoj Hrvatska planira Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Prema hrvatskim strateškim dokumentima, Centar bi obuhvatio institucionalni radioaktivni otpad iz Hrvatske i dio nisko i srednje radioaktivnog otpada povezanog sa NE Krško.
Ključni problem za BiH nije samo činjenica da se objekat gradi u Hrvatskoj, nego njegova blizina granici, Uni i naseljenim područjima u BiH, kao i pitanje prekograničnih uticaja. Federalno ministarstvo navodi da se lokacija nalazi oko 800 metara od granice BiH.