Sastanku su prisustvovali predstavnici Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, Rekreativne zone Banjaluka i Grada Banjaluka. Prema riječima predstavnika Gradske uprave Banjaluka na sastanak su pozvani i predstavnici Ministarstva prosvjete i kulture Vlade RS, ali niko se iz resornog ministarstva nije pojavio.
Pored stanja u kojem se Spomenik palim Krajišnicima na Banj brdu/Šehitlucima nalazi, na sastanku je razgovarano o planovima i mogućnostima sanacije ovog objekta.
Trenutno je spomenik u veoma lošem stanju, dijelovi kamenih ploča raspadaju se i padaju na zemlju. Zbog opasnosti Gradska uprava je nedavno ogradila spomenik ogradom, ali građani se i dalje penju na spomenik bez obzira na znakove kojima se upozorava da je zabranjeno penjanje.
Pored lošeg stanja na spomeniku se nalazi i grafit govora mržnje: “Stop komuni” (odnosi se na komuniste ili komunizam).
Jasna Malešević, direktorica Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog nasljeđa RS rekla je da je projekat rekonstrukcije spomenika urađen 2003. godine, ali na današnjem sastanku usaglasili smo se da je potrebno izvršiti reviziju tog projekta.
“Potrebno je ustanoviti o kojim finansijskim sredstvima se radi kada je riječ o obnovi spomenika, kao i šta je ono što mi kao Zavod možemo volonterski da ustupimo Gradu Banjaluka. Maksimalno ćemo se potruditi kada je riječ o zaštiti spomenika na Banj brdu. Ali, ne možemo ništa sami, ni Grad Banjaluka ni Republički zavod. Dogovorili smo se da naredni sastanak na tu temu bude za tačno mjesec dana. Danas smo preuzeli određene obaveze, pa ćemo na narednom sastanku vidjeti šta ćemo prvo uraditi. Mi nećemo odustati, jer smatramo da je važno sačuvati spomenik i Rekreativnu zonu, jer imamo jedinstven kompleks i nešto po čemu je Banjaluka prepoznatljiva”, rekla je Malešević Jasna.
Tihomor Dakić, predsjednik Centra za životnu sredinu i predstavnik Građanske inicijative Rekreativna zona Banjaluka rekao je da se od od 2010. godine kroz inicijativu Rekreativne zone Banjaluka ovaj prostor nastoji zaštititi.
“Veliki broj građana svakodnevno šeta u ovom dijelu Banjaluke. Jedan fokus inicijative jeste spomenik palim Krajišnicima iz Drugog svjetskog rata. Naša uloga je komunikacija prema građanima i zadnjih godina svakodnevno apelujemo, pozivamo nadležne institucije, komunalnu inspekciju i policiju vezano na penjanje na sam spomenik, jer on polako propada. Kroz našu stranicu ispitaćemo javnost koliko su građani zainteresovani da podrže revitalizaciju ovog spomenika i da se ljudi više uključe u bilo koje planiranje bilo kojih infrastrukturnih objekata na prostoru Banj brda i čitavog ovog područja”, rekao je Dakić.
Milada Šukalo, savjetnica gradonačelnika za društvene djelatnosti rekla je da se posljednih nekoliko mjeseci značajno odvajaju same ploče sa reljefima sa spomenika i to predstavlja opasnost i to ne samo kad govorimo o spomeniku, nego i o životima naših sugrađana koji borave na ovom platou.
“Situacija je vrlo opasna. Uvidom o stanju na terenu Grad Banjaluka odlučio je da pozove sve nadležne institucije i ustanove da napravimo zajednički sastanak, da podjelimo naše obaveze i da analiziramo naše odgovornosti i da pokušamo da riješimo problem. Dopis koji smo uputili i Vladi RS, resornom ministarstvu i Zavodu odgovorio nam je samo Zavod i to je jedna strašna činjenica koja nam govori koliko naša resorna ministarstva zanima ova situacija u kojoj smo se našli, ne samo kad govorimo o zaštiti spomenika, nego i kada govorimo o brizi za naše građane”, rekla je Šukalo.
Cijelu pres konferenciju možete poslušati, izjave sagovornika, kao i pitanja novinara:
DETALJI O SPOMENIKU
Sadašnji spomenik, djelo akademskog vajara Antuna Augustinčića (Klanjec, 04.05.1900. – Zagreb, 10.05.1079. godine), podignut u znak sjećanja na nekoliko hiljada krajiških boraca koji su poginuli u Drugom svjetskom ratu, svečano je otvoren/otkriven na Dan ustanka naroda Bosne i Hercegovine, 27. jula 1961. godine, iako je odluka o podizanju ovog spomenika donesena još 1953. godine. Autor spomenika je već 1948. godine počeo da radi na skicama. Maketa spomenika koju je izradio Augustinčić nalazi se u Klanjcu, u Hrvatskom Zagorju, u galeriji koja nosi ime ovog velikog vajara.
Arhitektonski gledano, objekat spada u složeni tip spomen-obilježja sa razigranim geometrijskim formama koje se stepenasto sužavaju prema vrhu stvarajući stilizovanu piramidalnu formu sa naglaskom na pročelni dio, čime je posebno naglašena dinamičnost forme. Na dinamiku forme utiče još i isticanje visine pročelja u odnosu na visinu začelja. Akcenat spomenika predstavlja lučno nadvijeno pročelje koje zajedno sa figurom mladića formira određeni vid portalne forme, čime je istaknut ulaz u unutrašnjost objekta u kojoj se nalazi zidna dekoracija. Spomenik je monumentalnih razmjera osmišljen na način da oblikom prati konfiguraciju terena. Brački kamen kojim je betonska konstrukcija spomenika obložena doprinosi stvaranju iluzije da je spomenik isklesani monolit, oduvijek na tom mjestu.
Zbog pojave kapilarne vlage brački kamen je već nakon nekoliko godina od izgradnje spomenika počeo propadati. Ova pojava negativno je uticala i na stanje unutrašnjosti objekta što je uzrok odlaganja izrade fresaka Ismeta Mujezinovića. Intervencije s ciljem otklanjanja ovog problema vršene su u više navrata, nekad obimnije, klesarske, nekad samo injektiranje reljefa.
Spomenik je danas u lošem stanju zbog neodržavanja i uticaja atmosferilija. Uočljiva su oštećenja kamenih obloga zidova i samih reljefa usljed dugotrajnog uticaja atmosferilija, što može dovesti do njihovog širenja i stvaranja deformacija.
Crteži na zidovima u unutrašnjosti spomenika su u izuzetno lošem stanju, u opasnosti od potpunog nestanka. Oštećenja su nastala usljed neodržavanja i intenzivnog uticaja kapilarne vlage, koja je vidljiva i na vanjskim fasadama objekta spomenika, i zahtjevaju preduzimanje hitnih mjera za njihovu konzervaciju i restauraciju. Usljed neodržavanja primjetna su oštećenja na prilaznom putu.