Planirano otvaranje površinskog rudnika boksita na lokalitetu Bojište, u blizini Lušci Palanke kod Sanskog Mosta, izazvalo je snažno protivljenje ekoloških udruženja. Upozoravaju da bi rudarski radovi mogli ugroziti podzemne vode, izvorište Zdena, ali i jedno od najzanimljivijih staništa čovječije ribice u ovom dijelu BiH.
Centar za životnu sredinu dostavio je komentare na Zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu, ukazujući na niz rizika koje, kako tvrde, dokumentacija investitora nije dovoljno obradila.
Rudnik planiran u vodozaštitnom području
Jedan od ključnih problema jeste lokacija budućeg rudnika.
Lušci polje nalazi se u području koje je obuhvaćeno zonama sanitarne zaštite i predstavlja važan prostor za vodosnabdijevanje Sanskog Mosta. Posebno zabrinjava podatak da vodi iz ovog područja do izvorišta Zdena treba svega oko 50 sati.
To znači da bi eventualno zagađenje podzemnih voda moglo relativno brzo dospjeti do izvorišta iz kojeg se pitkom vodom snabdijevaju građani.
Ekolozi zato upozoravaju da svaki zahvat koji može promijeniti kvalitet ili tok podzemnih voda predstavlja ozbiljan rizik.
Dodatni problem je što se, prema njihovim navodima, uticaj planirane eksploatacije na podzemne vode nije dovoljno detaljno obradio u dokumentaciji.
Slovenačka kompanija planira 11 godina eksploatacije
Iza projekta stoji slovenačka kompanija Silkem Plus, koja je nedavno postala većinski vlasnik Rudnika boksita Jajce.
Prema dostupnim podacima iz elaborata, na lokalitetu „Vojničko polje (Bojište)“ nalazi se oko 101.557 tona geoloških rezervi boksita.
Planirano je formiranje površinskog kopa na približno 12,5 hektara, dok bi eksploatacija trajala oko 11 i po godina.
Godišnji kapacitet predviđen je na oko 8.000 tona boksita, a procjenjuje se da bi nakon rudarskih gubitaka iz ležišta moglo biti izvučeno oko 91.400 tona rude.
Upravo zbog karakteristika terena ekološke organizacije traže da se prije bilo kakve odluke detaljno utvrdi uticaj rudnika na hidrološki sistem cijelog područja.
U blizini živi čovječija ribica
Rizik se ne odnosi samo na ljude i njihovo snabdijevanje vodom.
Na području planiranog rudnika potvrđeno je prisustvo čovječije ribice, endemske i izuzetno osjetljive vrste koja zavisi od čistih podzemnih voda.
Posebno je značajan lokalitet Bobijaško oko, prirodni fenomen koji predstavlja estavelu – jezero koje u zavisnosti od vodostaja može funkcionisati kao izvor ili ponor.
Ispod ovog područja nalazi se složen sistem podzemnih tokova povezan sa prostorom Palanačkog polja, kao i izvorima rijeka Dabar i Zdena.
Zbog toga bi eventualno zagađenje ili promjena režima podzemnih voda mogla imati posljedice koje bi se širile znatno dalje od samog rudarskog kopa.
„Već imamo problem sa jednim rudnikom“
Planiranje novog rudnika posebno zabrinjava lokalno stanovništvo jer se u neposrednoj blizini već godinama vode rasprave o uticaju postojeće rudarske eksploatacije na vodne resurse.
Posebno je odjeknuo slučaj vodopada Blihe, koji je prošlog avgusta na nekoliko sati potpuno presušio.
Ekološki aktivisti tada su upozoravali na moguće veze između rudarskih aktivnosti na obližnjem površinskom kopu kompanije „Lager“ i promjena u vodnim tokovima i podzemnim vodama.
Problemi su, prema navodima mještana, zahvatili i izvore pitke vode. Stanovnici sela iznad rudnika prošle godine su se prvi put suočili sa presušivanjem pojedinih izvora, što je dodatno pojačalo strah da rudarski radovi mijenjaju hidrološke prilike na tom području.
Hoće li pitka voda biti važnija od rudnika?
Upravo zbog svega toga, protivnici projekta smatraju da bi procedura za otvaranje rudnika trebalo da bude zaustavljena.
Njihov argument je jednostavan: ako se rudnik nalazi u području važnom za vodosnabdijevanje, iznad složenog sistema podzemnih voda i u blizini staništa čovječije ribice, svaki potencijalni rizik mora biti detaljno ispitan prije izdavanja bilo kakvih dozvola.
Posebno zabrinjava što se novi projekat pojavljuje u trenutku kada stanovnici ovog kraja već prijavljuju probleme sa vodnim resursima zbog postojeće rudarske eksploatacije.
Zato se pred Sanskim Mostom sada otvara mnogo šire pitanje od samog kopanja boksita: koliko je prihvatljivo ugroziti podzemne vode i prirodne fenomene ovog kraja zarad eksploatacije rude?
Za ekološke organizacije odgovor je jasan – pitka voda i opstanak čovječije ribice ne smiju postati cijena rudarskog profita.