Prošli su praznici, ustavni i neustavni, prošlo je vrijeme prijetnji otcjepljenjem i drugih kriza, pa je došlo vrijeme da se vratimo starim problemima – izmjenama Izbornog zakona BiH. Preporuka Venecijanske komisije je da se izborni zakoni ne mijenjaju u izbornim godinama, ali to će u BiH biti preporuka koja se krši. Još nije poznato ko će je prekršiti – bh. političari ili visoki predstavnik Christian Schmidt.
Nakon što je Milorad Dodik zaprijetio blokadama ukoliko bude novih nametanja, predstavnici Trojke su počeli da govore o unutrašnjem dogovoru, a danas nakon sastanka sa visokim dužnosnicima Evropske unije, to poručuje i predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto. Ona kaže kako je protiv nametanja i stranih intervencija.
Njen stranački šef Dragan Čović već je uputio prijedlog izmjena, a osnova tih izmjena je izbor članova Predsjedništva BiH. Smatra da se to može uraditi na način na koji odgovara HDZ-u, ali bez izmjena Ustava. Da Čovićevi prijedlozi ne mogu proći bez izmjena Ustava, juče su poručili iz ambasade SAD-a.
„Sjedinjene Američke Države snažno podržavaju napore političkih lidera u zemlji da postignu kompromise neophodne za izmjenu Ustava BiH u vezi s Predsjedništvom, na način koji ga dovodi u sklad sa presudama ESLJP-a. Međutim, izmjenama Izbornog zakona BiH to nije moguće učiniti. Potrebni su ustavni amandmani“, saopštili su iz američke ambasade.
Slično misli i pravnik, član koalicije za fer i poštene izbore, te bivši član Centralne izborne komisije Vehid Šehić.
„Svako ima pravo da predlaže izmjene izbornog zakona, a to je i izbor člana Predsjedništva. Međutim, ja upozoravam da BiH mora implementirati odluke Evropskog suda za ljudska prava. One su jasne, jer se tim odlukama i predstavnicima nacionalnih manjina omogućava da se mogu kandidovati za člana Predsjedništva, takođe Bošnjacima i Hrvatima iz Republike Srpske da se mogu kandidovati, kao i građanima srpske nacionalnosti iz Federacije da se mogu kandidovati za člana Predsjedništva“, upozorava Šehić.
Podsjeća i na slučaj Azre Zornić kojim se BiH naređuje da svim građanima omogući pravo kandidovanja, bez obzira da li se nacionalno izjašnjavaju.
„Dakle, da etnički neopredijeljeni građani imaju pravo da se kandiduju za člana Predsjedništva što iziskuje automatski i djelimičnu izmjenu Ustava BiH, intervencije da se izbrišu odredbe da će se birati Bošnjak, Srbin, Hrvat nego će staviti da se biraju dva člana, jedan iz RS, i dva iz FBiH i da ne mogu biti iz istog naroda“, kaže Šehić.
Napominje da je implementacija odluka Evropskog suda za ljudska prava obaveza, te da je to zahtjev iz prvog od 14 prioriteta na EU putu.
Komentarišući izjave lidera HDZ-a BiH da će se način izbora članova Predsjedništva BiH mijenjati bez intervencija na Ustav BiH, Šehić kaže: „Pa kako implementirati presude bez djelimične izmjene Ustava BiH, meni kao pravniku je to jasno. Sudske odluke se moraju implementirati i to je pravilo u svakoj državi koja teži vladavini prava.“
U jednom od dokumenata koji su se pojavili u javnosti, kao prijedlog sa sastanka članova vladajuće koalicije održanom u Laktašima, pominje se i podizanje cenzusa za Lokalne izbore sa 3% na 4%, te za Opšte izbore sa 3% na 5%. Šehić smatra opravdanim podizanje cenzusa, ali pod određenim uslovima.
„Ja jesam pristalica povećanja praga sa 3% na 5%, ali za sve nivoe vlasti ne bih pravio različite cenzuse za lokalne i opšte izbore, s druge strane sve ostale izmjene, prijedlozi koji se pominju u javnosti meni su apsolutno neprihvatljivi.“
Prvi problem je, dodaje, uvođenje zatvorenih listi.
„Da nema preferencija, da se glasa za stranku pa će stranke birati poslanike i zastupnike. Time se uskraćuje jedno od temeljnih prava da svaki građanin birač u okviru određene kandidatske liste određenog političkog subjekta povjerenje daje ne samo stranci nego daje i pojedincu za kojeg smatra da će ispuniti predizborna obećanja, a taj glas i ako se glasa samo za pojedinca ide i političkoj stranci. Ovo je pokušaj da se ponovo pogoduje političkim strankama a ne građanima biračima. Sve dosadašnje izmjene izbornog zakona su išle da se reducira sloboda građana birača a da se pogoduje političkim strankama“, mišljenja je Šehić.
Zatvorene liste za Šehića su loše, jer će građani glasati, ne za pojedince, nego za stranke koje će instalirati kadrove najodanije stranačkim liderima.
„Praksa je pokazala da stranke najodanije stavljaju, one za koje su 100% sigurni da su odani vođi i da ga neće izdati a imate mnogo čestitih ljudi u svakoj političkoj stranci koji imaju veliko povjerenje građana i vi ih tako isključujete. To biti prihvaćeno ni od strane ODIHR-a, s druge strane pokušaaj da mandat pripada stranci, a ne pojedincu nije dobar. Evropski standard je da pojedincu sa te kandidatske liste apsolutno pripada mandat i on je dobio na kandidatskoj listi političkog subjekta, ne može mu niko uzeti taj amndat i to ima većina država.“
Jedan od argumenata vlasti je da bi se takvim izmjenama spriječila politička korupcija, te zaustavili preletači. No, za Šehića je to problem političkih stranaka, a ne građana.
„Jer su one u svom političkom djelovanju više interesne grupe nego što imaju svoje ideologije na kojima počivaju. To što oni stavljaju takve ljude na svoje liste, odgovornost je na njima. Oni treba da biraju one u koje oni imaju povjerenje da će ostati odani tom političkom subjektu, ali mi smo svjedoci da i te političke stranke koje to traže su se bavile time. Pa i njima su prelijetali takvi iz nekog drugog političkog subjekta, ali kad njih opeče malo više, onda su protiv toga, to je problem političkog organizovanja. Političke stranke ne smiju prikazati svoje slabosti, kao tobože spriječiće preletače, pa ko kupuje preletače – upravo političke stranke. Tako da su to ipak za mene neprincipijelni stavovi političkih stranaka“, govori Šehić.
Jedan od prijedloga je i uvođenje obaveznog glasanja. Takav oblik uređenja izbornih obaveza prisutan je u nekoliko evropskih država. No, za Šehića to nije dobar recept za BiH.
„U zemlji u kojoj se u stranačkom životu izgubio moral i etika, gdje građani nemaju povjerenja u političare tjerati građane da moraju glasati za one kojima ne vjeruju ili da izađu na izbore je za mene apsolutno neprihvatljivo. Treba učiniti sve da se vrati integritet i regulitet izbornog procesa, da se vrati povjerenje u izborni proces, a koje upravo urušavaju političke stranke i kada to uradimo i kada budemo imali stanje koje će odražavati slobodnu volju građana onda će građani izlaziti na izbore jer će biti svjesni da niko neće falsifikovati njihov glasački listić ili da neće dodavati neiskorištene glasačke lističe određenim političkim strankama“, dodaje Šehić.
Smatra i da ne bi bilo moguće kazniti građane kada bi se uvela obaveza glasanja.
„Evo i nek bude obavezno i nek kazne svakog građanina koji ne izađe na izbore sa 100KM, kako misle to naplatiti, na koji način. Građanin može da ne plati kaznu, pa bi se to pretvaralo u kaznu zatvora, pa nemamo mi toliko mjesta da zatvorimo 1,3 miliona ljudi. Ne mogu se građani tjerati, onog trenutka kad se političari počnu baviti opštim interesom, a ne ličnim biće daleko veće povjerenje građana birača i daleko veća izlaznost na izborima“, zaključuje Šehić.