Hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman ponovo je govorio o unutrašnjim političkim odnosima u Bosni i Hercegovini, poručivši da očekuje da predstojeći izbori donesu, kako je naveo, ispravljanje „nepravde“ prema Hrvatima.
Grlić Radman je to rekao u Jajcu, gdje je prisustvovao obilježavanju 31. godišnjice oslobođenja grada, kao izaslanik predsjednika Vlade Hrvatske Andreja Plenkovića.
Govoreći o Dejtonskom mirovnom sporazumu, hrvatski ministar je istakao da je njegov cilj trebalo da bude ravnopravnost tri konstitutivna naroda u BiH.
„Mi govorimo o miru koji je konačno postignut Dejtonskim sporazumom, a koji je trebao donijeti ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda. Očekujemo da će ta nepravda, koja se događala u praksi, biti ispravljena. Nadamo se da će to biti upravo na ovim predstojećim izborima“, rekao je Grlić Radman.
Podrška Darijani Filipović
Hrvatski ministar je tokom boravka u Jajcu ponovio i podršku kandidatkinji Darijani Filipović, poručivši da Hrvatska želi politički odgovorne osobe koje, kako je rekao, imaju „zrelu osobnost, iskustvo, znanje i kontinuitet“.
„Nadam se uspjehu na izborima, ali jednako je tako bitno da svi građani, svi Hrvati, izađu na izbore“, kazao je Grlić Radman.
Njegove izjave dolaze u trenutku kada je izborno zakonodavstvo jedno od najosjetljivijih pitanja političkog života u BiH, posebno kada je riječ o načinu izbora članova Predsjedništva BiH i zastupljenosti konstitutivnih naroda.
Hrvatska godinama insistira na izmjenama izbornog sistema
Zvanični Zagreb već godinama insistira na izmjenama izbornog zakonodavstva BiH, posebno na rješenjima koja bi, prema stavu hrvatskih vlasti, omogućila Hrvatima da sami biraju svog predstavnika u Predsjedništvu BiH.
Bošnjačke političke stranke i dio javnosti u BiH takve zahtjeve često smatraju pokušajem dodatnog etničkog podjele političkog sistema i miješanja susjedne države u unutrašnja pitanja BiH.
Istovremeno, pitanje izmjena Izbornog zakona godinama je jedno od najtežih političkih pitanja u zemlji i bilo je predmet brojnih pregovora domaćih političkih stranaka, uz snažan interes međunarodne zajednice.
Grlić Radman je i ovom prilikom ponovio stav Zagreba da je potrebno osigurati ravnopravnost konstitutivnih naroda, dok njegovi kritičari upozoravaju da o reformi izbornog sistema trebaju odlučivati institucije Bosne i Hercegovine.
Posebno je sporno njegovo pozivanje na „nepravdu“ koju bi trebalo ispraviti na izborima, budući da je način izbora članova Predsjedništva BiH definisan Ustavom BiH, koji je sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Izjava hrvatskog ministra tako je ponovo otvorila staro pitanje: gdje prestaje legitimna zainteresovanost susjedne države za položaj vlastitog naroda u BiH, a gdje počinje miješanje u unutrašnje političke odnose Bosne i Hercegovine?